U Ministarstvu za boračka pitanja održan je sastanak ministra sa predstavnicima Udruženja žrtava i svjedoka genocida a tiče se implementacije projekta uspostavljanja Memorijalnog centra koji će njegovati kulturu sjećanja na žrtve rata kao i uspjehe pripadnika slavnog 5. Korpusa Armije RBiH. Kako je izvijestio ministar, u budžetu su planirana sredstava za ovaj projekat a ovisno o dinamici implementacije, osigurati će se i dodatna kako bi Centar što prije zaživio…
BIHAĆ, 28. decembra – Tokom 2024. godineMinistarstvo za pitanja boraca pokrenulo je aktivnosti kako bi USK dobio ‘Memorijalni centar Bosanske krajine’ čija će zadaća biti očuvanje sjećanja na odbrambeno-oslobodilački rat u BiH sa fokusom na dešavanja u USK. Predviđena je lokacija gdje bi se trebao graditi centar, u budžetu je uspostavljen grant iz kojeg će se finansirati njegova gradnja. On bi trebao sadržavati građu o stradanju Krajišnika ali i herojskoj borbi branilaca ovog kraja. S tim u vezi, u Ministarstvu za pitanja boraca održan je jedan u nizu radnih sastanaka.
Prema riječima resornog ministra Almira Tutića, u planu je formiranje Javne ustanove ‘Memorijalni centar USK’ i plan je angažiranje ekipe ljudi koji će biti profesionalno angažirana te će nositi i razvijati ovu ideju uz pokroviteljstvo ovog Ministarstva.
U Udruženju žrtava rata i svjedoka genocida pozdravljaju pokrenute aktivnosti jer je jedan ovakav centar odnosno muzej gdje će javnost imati priliku saznati o žrtvama srpskog terora u Krajini, posebno o mjestima gdje se provodilo etničko čišćenje i najteži zločini za koje u Udruženju ističu da postoje jasni dokazi da se radilo o genocidu, potreban Krajini.
Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida kaže kako će se na takav način objediniti materijali te presude domaćih i Međunarodnog suda u Hagu, koji svjedoče o dešavanjima u ratnom periodu i ratnim zločinima po opštinama koje čine Bosansku Krajinu
Inače, Udruženje žrtava i svjedoka genocida oformilo je tim ljudi, stručnjaka koji uveliko rade na analizi zbog čega se ne procesuiraju negatori genocida. Pri tome koristit će se sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava i drugih država članica EU koje su po završetku Drugog svjetskog rata suočile se sa slučajevima negiranja Holokausta.
Suan Islamović doktor pravnih nauka smatra da će se na takav način analize moći uputiti model po praksi zapadno evropskih zemalja u kojima nema dvostrukih standarda i tumačenja.
Muzej će omogućiti pristup potrebnim podacima i informacijama ali i služiti će i kao opomena da se više nikada, kazano je, ne ponove patnje ljudi i zločini 90-ih.
PODIJELI
facebook sharing buttontwitter sharing buttonlinkedin sharing button
