Zapadni Balkan već godinama balansira između NATO integracija i paralelnih veza s Rusijom i Kinom, što se posebno vidi kroz vojne izdatke i saradnju u oblasti naoružanja. Na oružje najviše troši Srbija, dok Bosna i Hercegovina prednjači po izvozu.
Srbija izdvaja 2,6 posto BDP-a za vojsku, Sjeverna Makedonija 2,1 posto, slijede Albanija (dva posto), Crna Gora (1,8 posto), Kosovo (1,5 posto), te BiH s 0,7 posto, navodi Međunarodni institut za istraživanje mira u Štokholmu (SIPRI).
Prema podacima ovog instituta, Srbija je u posljednjih pet godina uložila daleko najviše u vojsku u regionu. Samo 2024. potrošila je oko 2,2 milijarde dolara – gotovo pet puta više od Albanije, članice NATO-a.
Srbija redovno učestvuje u vježbama NATO-a kroz program “Partnerstvo za mir”, ali istovremeno intenzivira saradnju s Kinom, a do rata u Ukrajini oslanjala se i na Rusiju. Nakon što je kupila kineske borbene dronove i raketni sistem FK-3, Beograd je 2024. dogovorio nabavku 12 francuskih Rafale aviona vrijednih 2,7 milijardi eura – što je prva velika investicija u zapadnu vojnu tehnologiju.
Vučić je posljednjih godina u više navrata isticao da je naoružavanje “odgovor na prijetnje iz regiona”, iako analitičari smatraju da je riječ i o unutrašnjoj političkoj poruci. Posebnu zabrinutost izazivaju i prvi zajednički treninzi specijalnih jedinica Srbije i Kine održani ove godine u kineskoj provinciji Hebei, uprkos kritikama iz EU.
Srbija sarađuje i s Mađarskom, od koje je već kupovala oklopna vozila, dok je dogovorena i nova vojna saradnja u sektoru cyber bezbjednosti i vojne industrije.
Bosna i Hercegovina – mali budžet, ali veliki izvoz
Za razliku od Srbije, BiH troši znatno manje. Prosječni godišnji vojni budžet posljednjih godina iznosio je otprilike 143 miliona eura, od čega dvije trećine odlazi na plate. Najveći pojedinačni vojni trošak su plaće i održavanje sistema, dok je oprema često zastarjela.
Međutim, BiH je u izvozu municije i oružja mnogo značajniji faktor. Od 2021. do 2024. izvoz je porastao sa 120 na 208 miliona eura, a samo u prvoj polovini 2025. dostigao je 122 miliona. Najveći kupac su Sjedinjene Američke Države, gdje je izvezeno više od 38 miliona eura oružja i municije u prvoj polovini ove godine. Pored SAD-a, među važnim tržištima su Češka, Saudijska Arabija, Turska, Njemačka i Slovačka.
BiH učestvuje u NATO-ovom Akcionom planu za članstvo (MAP), iako politički otpori iz Republike Srpske i dalje usporavaju njen put ka Alijansi. Oružane snage BiH redovno učestvuju u međunarodnim vježbama, uključujući one sa američkom Nacionalnom gardom iz Marylanda.
Crna Gora – mala, ali integrisana
Crna Gora je članica NATO-a od 2017. i u protekle tri godine bila je domaćin više vježbi sa saveznicima. U protekle tri i po godine uvezla je naoružanja i opreme u vrijednosti od 19,8 miliona eura, najviše iz Izraela i Srbije. Istovremeno, izvozila je u Kongo, Hrvatsku, Srbiju i Češku, u ukupnoj vrijednosti od oko 7,5 miliona.
Na domaćem tržištu djeluju tri kompanije MDI, Tara Aerospace i Poliex koje se bave proizvodnjom i izvozom vojne opreme i hemikalija. Najviše izvoze raketna goriva i municiju.
Kosovo – u procesu stvaranja vojske
Kosovo je 2018. započelo transformaciju Bezbednosnih snaga (KSB) u vojsku, proces koji bi trebao trajati deset godina. Planirano je da u konačnici raspolaže sa više od 7.500 pripadnika. Sjedinjene Američke Države aktivno podržavaju proces, dok NATO insistira da se KSB zadrži u okviru civilne zaštite i kriznog odgovora.
Kosovo značajno povećava izdvajanja – 2020. budžet je bio oko 90 miliona dolara, a 2024. već 162 miliona.
Sjeverna Makedonija i Albanija – oslanjanje na NATO
Sjeverna Makedonija i Albanija, obje članice NATO-a, troše znatno manje od Srbije, ali oprema i vježbe koje provode kompatibilne su sa standardima Alijanse.
Albanija je 2024. potrošila oko 450 miliona dolara, dok je Sjeverna Makedonija budžet održala na stabilnom nivou, uglavnom kroz modernizaciju postojećih kapaciteta i saradnju sa saveznicima.
Analitičari upozoravaju na rizike
Stručnjaci smatraju da različiti pravci vojne saradnje u regionu predstavljaju sigurnosni rizik. Dok Kosovo teži NATO integraciji, Srbija balansira između Zapada, Kine i Rusije, čime Zapadni Balkan postaje preslika globalnih rivalstava.
“Ako kriza eskalira, neutralni status Srbije niko ne bi uzeo ozbiljno. Svi bi je gledali kao nepouzdanog partnera”, ocijenio je Nikola Lunić iz beogradskog Savjeta za strateške politike.
Bivši NATO zvaničnik Jamie Shea upozorava da NATO mora pojačano pratiti dešavanja u regionu, dok su analitičari iz Albanije istakli da vojne politike Beograda podsjećaju na narativ Rusije u Ukrajini.
