BiH uvozi sve i svašta, na našim pijacama, tržnicama, u prodavnicama, završava svjetsko smeće, kaže Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH
U Bosni i Hercegovini godinu dana ne vrše se laboratorijske kontrole ostataka pesticida u hrani biljnog i životinjskog porijekla.
Zbog toga je Agencija za sigurnost hrane BiH prije više od mjesec dana uputila Vijeću ministara BiH informaciju u kojoj je navedeno da to nadležno tijelo ne može donijeti višegodišnji program monitoringa ostataka pesticida u hrani za područje cijele države jer to blokiraju nadležne institucije u entitetu Republika Srpska (RS) koje ne daju saglasnost.
Navedeno je da ni nakon četiri urgencije, Ministarstavo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstava RS-a nije dostavilo mišljenje.
Na potezu je Vijeće ministra BiH od kojeg se, kako je za Faktor kratko kazao dr. sci. Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH, očekuje očitovanje.
– Nismo uspjeli da provedemo višegodišnji monitoring program. Morali smo detaljno informisati Vijeće ministara o svemu, pa ćemo vidjeti. Čekamo kako će postupiti Vijeće ministara, dobili smo informaciju da bi sjednica trebala biti održana ovih dana na čijem dnevnom redu bi se trebala naći i informacija Agencije za sigurnost hrane BiH. Od stava Vijeća ministara zavisi koje ćemo dalje korake i mi, kao Agencija, preduzeti – kaže Hajrić.
No Saša Lalić, pomoćnik ministra za poljoprivredu, prehrambenu industriju i ruralni razvoj RS-a, kaže “kako se radi o vještom prebacivanju loptice na Ministarstvo poljoprivrede RS-a”.
Dodaje “da su u tom entitetu svjesni šta znače programi ostataka pesticida u hrani te da godinama unazad izdvajaju novac za tu namjenu u skladu sa njihovim zakonom i programom”.
– Za ovu godinu izdvojili smo 150.000 KM i uzeli otprilike 350 uzoraka koji su urađeni u akreditovanoj laboratoriji te za sve uzorke koji ne ispunjavaju uvjete u skladu sa zakonom i pravilnikom koji regulira maksimalno dozvoljene ostatke pesticida, preuzimamo određene mjere. To što neko u FBiH nije uradio svoj dio posla ne može se spočitavati RS-u – navodi Lalić.
Kaže kako se Agencija za sigurnost hrane BiH postavlja kao “zakonodavni organ”, što prema riječima Lalića to nigdje u svijetu nije slučaj.
– Mi nismo dali negativno mišljenje, ako je neko mislio da treba da donosi neke određene akte, slobodno neka to i učini, nismo protiv toga, pogotovo kada se radi o kontroli ostataka pesticida u hrani – kaže Lalić i dodaje “da se program koji se donosi svake godine ne može smatrati višegodišnjim”.
Na pitanje, zašto, ako su to radili i ranijih godina, i u 2024. nisu dostavili svoje mišljenje, Lalić odgovara “kako su razlog apelacije iz političkog Sarajeva”.
– Razlog su određeni političari iz Sarajeva koji su nam davali ocjene ustavne nadležnosti na određene zakone RS-a. Imali smo jasan stav naše pravne službe da u određenim stvarima dolazi do prijenosa nadležnosti, a to je nešto što ne možemo dozvoliti. Apsurdno je da neko u prethodnim mjesecima nikada nije zatražio sastanak sa ministrom poljoprivrede RS-a na ovu temu, nego se to radi putem medija, kako ćemo se dogovarati ako ne razgovaramo – kaže Lalić.
Doc. dr. Sanel Haseljčić
Doc. dr. Sanel Haseljčić sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu ističe kako je vrlo važno za ljudsko zdravlje da nivo prisustva pesticida u voću i povrću ne prelazi dozvoljenu mjeru te da je zbog toga neminovno redovno vršiti kontrole hrane.
– Imali smo slučajeva da su u mandarinama pronađeni ostaci aktivnih materija koje nisu dozvoljene, odnosno čija je koncentracija bila veća od dozvoljenog. Prekomjerni unos pesticida kod ljudi može izazvati niz zdravstvenih problema. Karakter pesticida je da oni u svom sastavu imaju i određene sintetičke poliestere. Pojedine sintetizovane materije postaju nepoznanica za imunološki sistem organizma. Pored učešća u samom sadržaju pesticida, postoje određene aktivne materije koje poboljšavaju dejstvo pesticida. Oni u humanoj medicini mogu narušiti imunološki sistem te uzrokovati karcinome i neplodnost – naglašava Haseljčić.
Nedžad Bićo
BiH uvozi sve i svašta, na našim pijacama, tržnicama, u prodavnicama, završava svjetsko smeće, kaže Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH.
– Stiže nam najniže rangirana hrana, kada je riječ o kvaliteti, a kontrola nema. Tome u prilog najbolje govori cijena. Navest ću banalan primjer: kilogram našeg domaćeg paradajza košta dvije KM, a onog što stiže iz Argentine marka. Svjetsko smeće u BiH završi, narod se truje, a uvoznika država još nagradi. Nažalost, nemoćni smo zbog brojnih lobija, da bilo šta promijenimo osim da savjetujemo potrošače ga dobro gledaju gdje šta kupuju i ako imaju mogućnosti sami nešto uzgoje – kazao je Bićo.
