Iako mnogi vjeruju da je dovoljno „odspavati osam sati“, kvalitet sna ne zavisi samo od trajanja, već i od onoga što radite u satima prije odlaska u krevet.
U ubrzanom svijetu, večeri često koristimo za nadoknađivanje obaveza – pregled poruka, posao, serije ili čaša vina za opuštanje. Međutim, ove, naizgled bezazlene, navike mogu polako narušiti cirkadijalni ritam, hormonalnu ravnotežu i proces obnove organizma.
Plavo svjetlo sa ekrana telefona i laptopa blokira proizvodnju melatonina, hormona koji signalizira tijelu da je vrijeme za san. Rezultat je teže zaspivanje i kraće faze dubokog sna, ključne za regeneraciju tijela i mozga. Stručnjaci preporučuju odlaganje ekrana sat vremena prije spavanja i zamjenu digitalnih uređaja knjigom, tihom muzikom ili meditacijom.
Kasni obroci i alkohol također remete kvalitet sna. Konzumacija hrane neposredno pred spavanje preusmjerava energiju na probavu, dok alkohol ometa REM fazu, što dovodi do jutarnjeg umora. Umjesto toga, idealno je večerati dva do tri sata prije spavanja, birajući lagane obroke i zamijeniti alkohol biljnim čajem.
Neredovne rutine spavanja dodatno remete cirkadijalni ritam, hormonalnu ravnotežu i regulaciju apetita, povećavajući rizik od gojaznosti, dijabetesa i hroničnog umora. Stručnjaci savjetuju dosljednost u vremenu odlaska na spavanje i buđenja, uključujući vikende, te uvođenje večernjih rituala opuštanja, poput toplog tuša, laganog istezanja ili meditacije.
Okruženje za spavanje također ima veliki utjecaj. Optimalna temperatura sobe između 18 i 20°C, tišina i zamračena prostorija, udoban madrac i kvalitetna posteljina dugoročno poboljšavaju zdravlje i raspoloženje.
Male promjene – ranije gašenje ekrana, lakši i raniji obroci, biljni čajevi i redovna rutina – mogu značajno poboljšati san, energiju i koncentraciju. San nije luksuz, već temelj zdravlja; večernje navike oblikuju vaš naredni dan i dugoročno blagostanje.
