Većina nas je barem jednom doživjela osjećaj nelagode i težine u području trbuha, izazvan poteškoćama s obavljanjem velike nužde.
Što je uzrok tome, može li se situacija zakomplicirati i što učiniti da bi se pojava zatvora spriječila ili barem njegova smanjila učestalost – odgovore saznajte u nastavku.
Koliko često je normalno vršiti nuždu?
Vremenski razmak između pražnjenja crijeva razlikuje se od osobe do osobe – kod nekih će to biti tri puta dnevno, a kod drugih svega nekoliko puta tjedno. Međutim, u većini slučajeva više od tri dana između obavljanja velike nužde bi moglo biti problematično jer u tom periodu stolica postaje tvrđa i sve ju je teže izbaciti. Tada se govori o zatvoru, a – osim nemogućnosti pražnjenja crijeva – simptomi mogu uključivati:
• suhu i tvrdu stolicu
• bol prilikom (pokušaja) pražnjenja
• grčeve i bolove u trbuhu
• mučninu i osjećaj nadutosti
• osjećaj da niste ispraznili crijeva čak ni nakon vršenja nužde.
Što uzrokuje zatvor?
Osnovna funkcija debelog crijeva je apsorpcija vode iz crijevnog sadržaja, koji dolazi putem tankog crijeva, i formiranje stolice. Nakon toga, mišići debelog crijeva izbacuju stolicu kroz rektum i tako se otpad eliminira iz tijela.
Ako se stolica predugo zadrži u debelom crijevu, može postati tvrda i izazvati probleme s pražnjenjem. To se najčešće događa kao posljedica neuravnotežene prehrane siromašne vlaknima i nedovoljnog unosa tekućine. Kad je riječ o prehrani, pojavi zatvora može doprinijeti i konzumacija veće količine mlijeka i sira.
Uz prehranu, značajan faktor koji može imati negativan utjecaj je manjak tjelovježbe i općenito kretanja, a na pojavu zatvora može utjecati i stres te navika za odupiranjem nagonu za pražnjenje ili često odgađanje pražnjenja.
Promjene u dnevnoj rutini također mogu dovesti do pojave zatvora. Nekima je, na primjer, teže obavljati nuždu tijekom putovanja. Nadalje, zatvor može biti češći tijekom trudnoće, a njegova se učestalost obično povećava i sa starenjem. Uzrok zatvora mogu biti i neki lijekovi, a važno je naglasiti da je zatvor nekad i simptom koji može upućivati na određene bolesti, poput sindroma iritabilnog crijeva, dijabetesa ili hipotireoze.
Koje su moguće komplikacije?
U nekim slučajevima, čest i dugotrajan zatvor može biti uzrokovati pojavu hemoroida, nastanak analnih fisura, rektalno krvarenje, fekalnu inkontinenciju ili fekalnu impakciju.
Kako povećati redovitost stolice?
U većini slučajeva se problem sa zatvorom može uspješno i bez posljedica riješiti kod kuće uz regulaciju životnih navika – počevši s praćenjem onoga što jedete i pijete.
- Popijte dnevno dvije do četiri čaše vode više nego inače. Izbjegavajte pretjeranu konzumaciju pića s kofeinom i alkohola, koji mogu uzrokovati dehidraciju. Također, pokušajte izbjegavati zaslađene sokove.
- Izbjegavajte prerađeno meso, prženu hranu i rafinirane ugljikohidrate poput bijelog hljeba, tjestenine i krompira. Jedite manje masne hrane, poput mesa, jaja i sira.
- Svakodnevnoj prehrani dodajte voće, povrće, cjelovite žitarice i druge namirnice bogate vlaknima.
- Vodite dnevnik prehrane i izbjegavajte namirnice za koje uočite da se loše odražavaju na vašu probavu.
- Pokrenite se – više hodajte i redovno se bavite tjelovježbom.
- Promijenite položaj koji zauzimate na WC školjci. Nagnite se unatrag i podignite stopala kako bi položaj bio sličniji čučnju jer bi to moglo olakšati pražnjenje crijeva.
Kada se treba javiti liječniku?
Ako simptomi ne nestaju ni nakon što ste problem sa zatvorom pokušali riješiti kod kuće, najbolje je da potražite savjet liječnika. Također, obavezno se javite liječniku ako primijetite krvarenje iz rektuma, krv u stolici, bol u trbuhu i/ili donjem dijelu leđa koja ne prolazi, osjećaj da se ne možete riješiti plina iz crijeva, povraćanje, povišenu tjelesnu temperaturu, neobjašnjivi gubitak težine ili naglu promjenu u pokretima crijeva.
