Poskupljenje goriva u Evropi – kako će BiH osjetiti posljedice?
Evropski vozači se suočavaju s ozbiljnim poskupljenjem goriva koje bi moglo uzdrmati i tržište u Bosni i Hercegovini.
Njemački auto-klub ADAC upozorava da će cijene benzina i dizela znatno porasti kada evropski sistem trgovanja emisijama ugljen-dioksida stupi na snagu. Ovaj rast troškova neće pogoditi samo članice EU, već i zemlje poput BiH koje zavise od uvoza goriva.
Prema predviđanjima ADAC-a, cijene goriva će do 2026. godine rasti umjerenim tempom – do tri centa po litru benzina i 3,1 cent za dizel. Međutim, od 2027. godine očekuje se drastično povećanje, koje bi moglo dostići i 19 centi po litru, zavisno od brzine sprovođenja mjera zaštite klime.
Kako će se to odraziti na BiH?
Bosna i Hercegovina, čije tržište goriva zavisi od uvoza i cijena na svjetskom tržištu, mogla bi osjetiti lančani efekat evropskog poskupljenja. Rast cijena u EU često povlači za sobom povećanje troškova transporta i uvoza, što se direktno odražava na potrošače u BiH.
S obzirom na to da BiH nema mehanizme za regulaciju cijena goriva osim ograničene kontrole marži, vozači bi mogli biti suočeni s rastom cijena koje će dodatno opteretiti njihov budžet. Uz inflaciju i već visoke troškove života, ovo poskupljenje bi moglo uticati na sve aspekte ekonomije – od cijena prevoza do troškova osnovnih namirnica.
Evropska regulativa i njene posljedice
Evropski sistem trgovanja emisijama CO2 (ETS) ima za cilj smanjenje ugljeničnih emisija i podsticanje prelaska na održive izvore energije. Ipak, kako se pokazalo i ranije, ovi potezi često nose ekonomske posljedice koje najviše pogađaju građane.
BiH, iako nije članica EU, trpi posljedice odluka koje se donose u Briselu. Povećanje cijena goriva u Evropi moglo bi dovesti do većih troškova za transportne firme, skupljih uvoznih proizvoda i, u konačnici, novih udara na standard građana.