U Njemačkoj su za 23. februar zakazani vanredni izbori, a izvjesno je da će doći do promjene vlasti, koju su u prethodne tri i pol godine držale stranke SPD, FDP i Zeleni. Izbori u “najvažnijoj” državi u Evropi sigurno će se odraziti i na Bosnu i Hercegovinu.
Konkretnije, dolazak određene stranke ili koalicije na vlast u Njemačkoj se može ozbiljno odraziti na put naše zemlje prema članstvu u Evropskoj uniji.
Zbog toga je izrazito važno pogledati šta najvažnijih šest stranaka u Njemačkoj govori o proširenju Evropske unije u svojim predizbornim programima.
Riječ je o strankama: CDU/CSU (konzervativna stranka), SPD (socijal-demokratska stranka), FDP (liberalna stranka), Zeleni (ekološka stranka), AfD (stranka ekstremne desnice) i BSW (ljevičarsko-populistička stranka).
Dobre vijesti za BiH – najveći podržavaju proširenje EU
Počevši sa strankom za koju se očekuje da će osvojiti najveći broj glasova, CDU u svom izbornom programu kaže da je za proširenje EU, ali uz određene promjene vezane za trenutni proces.
“Želimo realistički oblikovati proces pristupa EU. Zbog toga bi proširenje trebalo biti više usmjereno na konkretne rezultate zemalja kandidata za članstvo – bez kompromisa u pogledu kriterija”, stoji u izbornom programu CDU-a.
Ova stranka se u svom predizbornom programu referira i na Zapadni Balkan.
“Pristupanje zemalja zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldavije je u našem sigurnosnom i geopolitičkom interesu. Zbog toga predlažemo međustepene faze za zemlje kandidate koje još nisu ispunile sve zahtjeve za pristup, ali hrabro provode reforme prema članstvu”, stoji u njihovom programu.
Dobre vijesti za BiH, u kontekstu proširenja EU, mogu se pronaći i u izbornom programu SPD-a, stranke koja će vjerovatno biti treća po snazi u novom sazivu Bundestaga.
“Politika proširenja EU je instrument velike transformacijske moći i geopolitička nužnost. Ponovno smo je oživjeli. Ona je bila i ostaje pokretač za mir, demokraciju, vladavinu prava i prosperitet u Evropi. Želimo nastaviti ovu uspješnu priču i iskoristiti priliku da podržimo naše evropske susjede u trajnoj demokratskoj transformaciji”, stoji u SPD-ovom dokumentu.
Ono što posebno može radovati građane BiH je činjenica da je naša regija posebno istaknuta.
“Zalažemo se za brzo prihvatanje zemalja zapadnog Balkana. Kroz opipljive napretke u procesu proširenja, poput pristupa zajedničkom tržištu, ljudi treba da osjete da se put u EU isplati”, piše u ovom programu.
Zeleni i FDP “rezervisani” prema proširenju
Poruke podrške proširenju EU su nešto blaže u izbornim programima dosadašnjih partnera u “semafor” koaliciji.
Tako Zeleni u svom programu kažu da podržavaju zapadni Balkan, Moldaviju i Ukrajinu na EU putu “pod uvjetom da ispune sve kriterije za pristupanje.”
S druge strane, FDP suštinski podržava proširenje, ali prvo traži promjene u samoj Uniji.
“Institucionalne reforme su nužne kako bi se EU pripremila za sljedeći krug proširenja. Jer pristupanje zapadnog Balkana, Moldavije i Ukrajine EU prema Kopenhagenskim kriterijima je u njemačkom i evropskom interesu. Zalažemo se da se financijska sredstva Europske unije bolje raspodijele prema budućim zadacima – prema inovacijama, istraživanju te vanjskoj i odbrambenoj politici”, stav je ove liberalne partije.
Dvije stranke odbijaju proširenje EU
Na kraju su ostale stranke koje se, opravdano, mogu nazvati ekstremnim. Riječ je o desničarima iz AfD-a i ekstremno lijevim populistima iz BSW-a.
Iz AfD-a, naravno, ne spominju proširenje EU, već smanjenje, odnosno ponovo govore o napuštanju ovog bloka.
“Smatramo da je izlazak Njemačke iz Europske unije i osnivanje nove europske zajednice nužno”, stoji u AfD-ovom programu, uz opis da “nova EU” mora biti “zajednica nezavisnih evropskih država”, optuživši trenutno stanje kao “put ka evropskoj superdržavi sa sjedištem u Briselu.”
Iz BSW-a se nisu pretjerano bavili Evropskom unijom, pa su sve sumirali u jednoj rečenici.
“Treba doći do zastoja u proširenju EU, što se mora odnositi i na Ukrajinu, koja će inače postati još veći bezdan za njemačke porezne obveznike”, kažu iz ove populističke stranke.
BiH se ima čemu nadati
Srećom po našu zemlju, one stranke koje će vjerovatno činiti buduću vlast ipak stoje uz proširenje EU, i to s posebnim fokusom na Balkan, uz Ukrajinu i Moldaviju.
Prema posljednjim anketama, CDU/CSU ima 32 posto podrške, te će sigurno birati novog kancelara. Izvjesno je da će to biti Friedrich Merz, njihov trenutni lider.
Drugo mjesto, prema anketama, zauzima AfD s 19 posto, mada su sve druge stranke, uključujući i populistički BSW, odbacile bilo kakvu mogućnost formiranja koalicije s ekstremnim desničarima.
Na trećem mjestu je SPD sa 17 posto, dok se ispod njih “redaju” Zeleni (13 posto), BSW (šest posto) i FDP (četiri posto).
