Unatoč udaru na kućne budžete, kafopije ne odustaju od jutarnje šoljice: prema ReportLinkeru, potrošnja u BiH trebala bi do 2028. dosegnuti oko 24.000 metričkih tona, uz skroman godišnji rast od 0,2%. U globalnoj ljestvici potrošnje 2023. BiH je bila 54., odmah iza Češke.
Kafa je i globalno “težak” biznis. Od 1.264 proizvoda na razini četveroznamenkaste carinske klasifikacije, lani je bila 87. najtrgovaniji proizvod uz vrijednost trgovine od oko 95 mlrd eura. Istraživač Ekonomskog instituta Zagreb dr. sc. Goran Buturac u novoj analizi napominje da je promet kavom u zadnjih 20 godina rastao brže od ukupne svjetske trgovine: prosječno oko 8% godišnje naspram 5% za ukupnu robu.
Na ponudi, slika je jasna: FAO procjenjuje da je u 2023. proizvedeno oko 11 miliona tona kafe. Brazil drži oko 30,8% svjetske proizvodnje, slijedi Vijetnam s 17,7% i Indonezija sa 6,9%. Najveći potrošači su Sjedinjene Države (oko 13,9% svjetske potrošnje), zatim Njemačka (oko 4,8%) i Japan (oko 3,9%).
Cijene su “eksplodirale” brže od količina. Nominalni globalni izvoz kave 2020.–2024. porastao je oko 77%, dok je realni tek oko 4,7%. Prosječna jedinična izvozna cijena od 2005. do danas otprilike se utrostručila, a osobito je snažan skok zabilježen 2020.–2024. (gotovo 70%). Razloga je više: skuplji inputi (gnojiva, pesticidi, ambalaža), veći troškovi transporta i logistike, rast potražnje — ali i trgovinske mjere poput najnovijih američkih carina od 50% na brazilske isporuke.
Veliki, trajni pritisak dolazi i iz klime. Ekstremi u Brazilu i Vijetnamu režu prinose i “guraju” proizvođače prema prilagodbi: selidbi nasada na veće nadmorske visine, ispitivanju novih mikrolokacija, otpornijih kultivara i hibridnih sorti. Sve to traži vrijeme i kapital, pa tržište u međuvremenu plaća višu cijenu zrna.
Prema procjenama međunarodnih institucija, cijena arabike u 2025. mogla bi porasti za više od 50%, a robuste za oko 25%, uz mogućnost smirivanja tokom 2026. Ako se taj scenarij obistini, val poskupljenja mogao bi se prelijevati i na naše police još neko vrijeme prije nego što uslijedi “hlađenje”.
Za kućne budžete u BiH to znači nastavak odmjeravanja navike i troška. Trgovci će vjerojatno nuditi više mješavina i promotivnih pakiranja, a kupci birati između brendova, formata i mljevenja. Jedno je, čini se, sigurno: i kad je skuplja nego ikad, kafa ostaje mali dnevni ritual koji teško pada “pod škare”.
