Pravilno zalivanje tokom ljetnih vrućina može napraviti razliku između bujnog, zdravog vrta i biljaka koje se bore za opstanak. Iako se čini da je zalivanje jednostavan zadatak, izbor vremena kada ćete to učiniti – ujutro ili uveče – može imati ogroman utjecaj na zdravlje vaših biljaka.
Većina stručnjaka preporučuje zalivanje u ranim jutarnjim satima, oko 6 sati, kao najbolju opciju tokom ljetnih žega. Tada su temperature još niske, voda ima vremena da prodre duboko u zemlju, a lišće se može osušiti prije nego što sunce postane prejako. Ovaj pristup pomaže u sprječavanju gljivičnih oboljenja i gubitka vlage uslijed isparavanja.
Za biljke koje ne vole da se zalivaju po lišću, poput paradajza ili nekih ukrasnih vrsta, preporučuje se direktno zalivanje u zonu korijena, korištenjem crijeva ili kap po kap sistema. Na taj način se izbjegava vlaženje lišća i smanjuje rizik od bolesti.
U slučaju da zalivate uveče, što je nekim ljudima praktičnije, vodite računa da voda ne ostaje na listovima tokom noći – jer to pogoduje razvoju gljivica. Uveče je važno zalijevati direktno pri korijenu, i to umjereno, kako bi tlo imalo vremena da upije vodu prije nego temperatura padne još više.
Zalivanje po vrstama biljaka:
Jednogodišnje biljke imaju pliće korijenje i tokom vrelih dana traže češće zalivanje.
Višegodišnje biljke, s dubljim korijenjem, zalijevaju se jednom do dva puta sedmično, i to polako i temeljito.
Povrće poput krastavaca, paprike, tikvica i karfiola najbolje podnosi zalivanje ujutro, što pomaže u očuvanju vlage i podstiče plodonosnost.
Saksijsko cvijeće posebno je osjetljivo – tokom vrelih dana može tražiti zalivanje i dva puta dnevno. Bitno je da zemlja bude vlažna, ali ne preplavljena.
Ako biljke počnu venuti, ne paničite odmah – tokom najvećih vrućina to može biti privremena reakcija. Najbolje je provjeriti stanje biljaka navečer, kako biste utvrdili da li je u pitanju toplota, štetočine ili nešto drugo. Iskustvom ćete naučiti da prepoznate šta vaša biljka traži i kada joj je voda zaista najpotrebnija.