U jeku eskalacije oružanih sukoba na Bliskom istoku, izraelski zvaničnici zatražili su od administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa da se uključi u rat protiv Irana, s ciljem uništenja iranskog nuklearnog programa, objavio je Axios, pozivajući se na više diplomatskih izvora.
Prema navodima dva izraelska zvaničnika, zahtjev je upućen tokom posljednjih 48 sati, dok se intenzitet izraelskih napada na iranske vojne i nuklearne objekte pojačava. Fokus izraelske vojne strategije je postrojenje za obogaćivanje uranijuma u Fordowu, koje se nalazi duboko unutar planinskog masiva i koje Izrael, zbog tehničkih ograničenja, ne može sam uništiti. Nedostatak bombi za probijanje bunkera i strateških bombardera stavlja izraelsku vojsku u zavisnost od američke vojne podrške, koja raspolaže tim kapacitetima i ima ih u dometu Irana.
Sjedinjene Američke Države do sada su bile oprezne – zvanično distancirane od izraelske operacije. Administracija predsjednika Trumpa trenutno se drži pozicije da bi eventualni iranski napadi na američke ciljeve bili “nelegitimni”, jer SAD nisu direktno uključene u borbena djelovanja.
Ipak, prema jednom izraelskom zvaničniku, predsjednik Trump je u nedavnom razgovoru s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom naznačio da bi bio spreman na intervenciju ako bi procijenio da je to “neophodno”. Ovu tvrdnju je u petak demantovao jedan zvaničnik Bijele kuće, dok je drugi američki zvaničnik u subotu potvrdio da je izraelski zahtjev zvanično upućen, ali da ga administracija “trenutno ne razmatra”.
“Imamo mogućnost da pregovaramo o mirnom rješenju ovog sukoba – ukoliko Iran bude voljan. Najbrži put do mira je da Teheran odustane od svog nuklearnog programa”, izjavio je visoki zvaničnik američke administracije za Axios, implicirajući da vojna opcija nije jedini, niti prvi izbor Bijele kuće.
Unatoč zvaničnom oprezu iz Washingtona, izvori iz izraelske vlade navode da se tema američkog vojnog angažmana više puta našla na stolu tokom koordinacije dviju strana otkako je izraelska operacija otpočela. Prema jednom izraelskom diplomati, u toku su “ozbiljne konsultacije”, dok se u izraelskom vrhu nadaju da bi Trump – poznat po nepredvidivim ali odlučnim potezima – mogao donijeti odluku o ograničenom napadu na Fordow, što bi značilo otvoreni ulazak SAD u sukob.
Mogućnost takvog scenarija, iako još uvijek neizvjesna, nosi dalekosežne posljedice – ne samo za regionalnu sigurnost, već i za američku vanjsku politiku uoči predsjedničkih izbora. Ulog je ogroman: bilo kakav direktan napad na Iran mogao bi izazvati široku reakciju, destabilizovati čitav Bliski istok i uvući SAD u još jedan dugotrajan ratni angažman.
U međuvremenu, Teheran ostaje pri tvrdnji da njegov nuklearni program ima isključivo civilni karakter, dok američki i izraelski obavještajni podaci ukazuju na suprotno. Diplomatija se, čini se, sve više povlači pred silom, a naredni potezi Washingtona mogli bi odlučiti hoće li svijet ući u novu eru velikih ratova – ili pokušati sačuvati krhki mir još jednom rundom teških pregovora.