Nedavne izmjene Zakona o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosilaca javnih funkcija u Unsko-sanskom kantonu izazvale su burne reakcije.
Nakon što je ovog ljeta usvojen zakon kojim su iz provjere izuzeti bliski srodnici nosilaca funkcija koji ne žive u istom domaćinstvu, nekoliko zastupnika Skupštine USK uputilo je apelaciju Vrhovnom sudu Federacije BiH tražeći preispitivanje ove odluke.
Osim njih, reagirao je Sindikat državnih službenika, tražeći da i rukovodeći državni službenici budu izuzeti iz provjere imovine od Ureda za borbu protiv korupcije Unsko-sanskog kantona.
Njihov argument temelji se na činjenici da su iz provjere već izuzeti uposlenici pravosuđa u kantonu.
Sindikat smatra da je nepravedno da državne službenike obavezuju takve provjere, dok druge kategorije, poput sudija i tužilaca, ostaju izvan tih kontrola.
“Postupajući po njihovom zahtjevu, Ministarstvo pravosuđa je pripremilo izmjene tog zakona na način da se iz zakona izuzimaju državni službenici koji ne bi više bili jedina kategorija u sistemu državne službe koji bi imali obavezu tog prijavljivanja i da se iz zakona briše odredba koja spriječava prijavljivanje imovine bliskih srodnika koji ne žive u zajedničkom domaćinstvu što je najzanimljivije cijeloj međunarodnoj zajednici koja prati naš rad”, pojasnio je ministar pravosuđa i uprave USK-a Dragan Polimanac.
Smatra kako usvojene izmjene koje se tiču bliskih srodnika otvaraju prostor za zloupotrebe.
“Praktično ja ne bi morao prijaviti imovinu koja je u vlasništvu moje majke zato što nije sa mnom u zajedničkom domaćinstvu. Lično to smatram apsurdnom situacijom i to je prostor koji stvara puno mogućnosti za zloupotrebu tog zakona”, ocijenio je Polimanac.
Isto smatraju i u Delegaciji EU, Amabasada SAD-a i Misiji OSCE čiji su stručnjaci sa domaćima radili na izradi zakona.
“Naglasio bi da misija OSCE u potpunosti podržava implementaciju zakona o prijavi imovine u USK jer je on od suštinskog značaja za očuvanje integriteta javnih službenika i korupcije. Svjesni smo nedavnih izmjena ovog zakona i želimo naglasiti važnost procesa rješavanja pitanja pokrenutih od Delegacije EU, OSCE-a i Ambasade SAD-a”, kazao je šef terenskog ureda OSCE-a Alexander White.
Do sada se Uredu za borbu protiv korupcije USK-a prijavilo 1105 nosilaca javnih funkcija i 4200 izabranih i imenovanih lica i rukovodećih službenika. Registar, kako navodi sekretar Ureda Adela Tabaković, sadrži podatke o više od 3000 osoba, uključujući i bliske srodnike koji su dosad bili obuhvaćeni provjerom.
“Prvobitni Zakon o postupku provjere podataka o imovini nosilaca javnih funkcija u USK-u predviđao je širi krug bliskih srodnika koji su ulazili u aktivnosti provjere Ureda za borbu protiv korupcije USK, a sada je taj krug sužen i odnosi se samo na ona lica koja se nalaze u zajedničkom domaćinstvu s nosiocem javne funkcije”, pojasnila je Tabaković.
Vlada Unsko-sanskog kantona je prihvatila prijedlog Ministarsta pravosuđa, a sada je na Skupštini kantona da se o njemu izjasni na sjednici koja je zakazana za 4. novembar.
