U Bosni i Hercegovini očekuje se da će inflacija u 2026. godini ostati u umjerenim okvirima, znatno nižim u odnosu na rekordne stope iz ranijih godina. Analitičari ekonomskih kretanja ukazuju da bi prosječni rast potrošačkih cijena i dalje mogao biti iznad cilja centralnih banaka, ali bez naglih i šokantnih skokova koji su obilježili period globalne ekonomske turbulencije prethodnih godina.
Očekuje se da će inflacija u 2026. godini biti uglavnom vođena domaćim faktorima, uključujući fiskalnu politiku, cijene energenata i kursne oscilacije, ali i međunarodnim kretanjima koja utiču na troškove uvoza i energiju. U ovom kontekstu, predviđa se da će rast potrošačkih cijena ostati ispod nivoa ekstremnih povećanja koja su zabilježena u 2022. i 2023. godini, dok će prehrambeni proizvodi i usluge i dalje biti osjetljivi segmenti potrošačke korpe.
Za 2027. godinu, ekonomski modeli i prognoze sugerišu mogućnost nešto većeg pritiska na cijene, uslijed kombinacije faktora poput rasta cijena globalnih energenata, potencijalnih poremećaja u lancima snabdijevanja, te fiskalnih poteza koji bi mogli uticati na likvidnost i troškove rada. U tom periodu može doći do umjerenog ubrzanja inflacije, ali ne u obimu koji bi prouzrokovao ozbiljna osciliranja ili destabilizaciju ekonomskih tokova u zemlji.
Analize pokazuju da je upravljanje fiskalnim deficitom, stabilizacija javnih finansija i praćenje monetarnih kretanja u regionu ključni elemeti za očuvanje umjerene inflacije. Promjene u cijenama energenata, transportnim troškovima i kursnim odnosima prema euru i drugim svjetskim valutama ostaju faktori koji mogu uticati na potrošačke cijene u BiH.
Građani, privreda i donositelji politika trebaju pratiti sljedeće indikatore tokom 2026. i 2027. godine kako bi prilagodili svoje finansijske planove: dinamiku cijena hrane i energenata, kursne promjene, ponašanje kamatnih stopa na globalnom nivou, kao i domaće fiskalne mjere usmjerene na kontrolu javnih rashoda.
U konačnici, iako se očekuje da će inflacija u BiH u 2026. ostati relativno stabilna, a u 2027. umjereno porasti, njeni efekti na standard građana i poslovnu klimu bit će uslovljeni širim ekonomskim politikama i globalnim kretanjima. Ovi trendovi zahtijevaju pažljivo praćenje i pravovremene reakcije nadležnih institucija kako bi se ublažili eventualni negativni efekti po domaćinstva i realni sektor.
