Dok statistički podaci ukazuju na to da je evropski prosjek bolovanja 6,5 radnih dana godišnje ili oko 3,5 posto, dotle na nivou FBiH taj procent iznosi 13 posto, odnosno gotovo 25 radnih dana godišnje.
Najviše bolovanja otvoreno je i vođeno pod šifrom Z35, koja označava nadzor nad visokorizičnom trudnoćom. Dalje slijede M54 – bol u leđima, M51 – druge bolesti intervertebralnog diska, O26 – druge bolesti u trudnoći, R42 – vrtoglavica, I10 – povišen pritisak, ali I F43 – akutna reakcija na stres te S93 – povreda skočnog zgloba.
Vrsta bolovanja
Brojne su i zloupotrebe korištenja privremene spriječenosti na rad, a brojni radnici, vjerovatno, nisu svjesni činjenice da bolovanje smanjuje iznos penzije. U konačnici, to zavisi od vrste bolovanja. Posebno su, sudeći prema odgovoru koji smo dobili iz Federalnog zavoda PIO/MIO, problem dugotrajna bolovanja.
– Na konačni iznos penzije od bitnog utjecaja je dužina staža osiguranja, odnosno penzijskog staža, visina ostvarenih plaća osiguranika za koje su uplaćeni doprinosi kao i visina općeg boda u godini ostvarivanja prava na penziju. Značaj ostvarene plaće osiguranika, odnosno osnovice osiguranja na konačni iznos penzije ogleda se u članu 46. Zakona kojim je propisano da se godišnji lični koeficijent utvrđuje tako što se ukupan iznos plaća, odnosno osnovica osiguranja osiguranika, počev od 1. januara 1970. godine, izuzimajući godinu ostvarivanja prava i 1992., 1993., 1994. i 1995. godinu, za svaku kalendarsku godinu podijeli s prosječnom godišnjom plaćom u SR BiH, odnosno u Federaciji BiH za istu kalendarsku godinu – odgovorili su nam iz Zavoda PIO/MIO.
Naveli su i da je Zakonom o zdravstvenom osiguranju FBiH propisano da osiguraniku za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog bolesti ili povrede, osim povrede na radu i profesionalne bolesti, pripada naknada plaće u visini od najmanje 80 posto od osnovice za naknadu, s tim da ne može biti niža od iznosa minimalne plaće važeće za mjesec za koji se utvrđuje naknada.
Lični koeficijent
– Članom 6. stav 1. tačka 8. Zakona o doprinosima („Sl. novine F BiH“ broj: 35/98 do 33/25) propisano je da osnovicu za obračun doprinosa čini naknada plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad usljed bolesti do 42 dana. Što znači da poslodavac uplaćuje doprinose za vrijeme privremene spriječenosti za rad u visini od 80 posto od osnovice za naknadu, što u konačnici utječe na visinu godišnjeg ličnog koeficijenta za tu kalendarsku godinu i isti će biti manji za vrijeme privremene spriječenosti za rad – potcrtali su iz Zavoda PIO/MIO.
Povreda na radu
– Ukoliko se radi o vrsti bolovanja kao npr. povreda na radu ili profesionalna bolest naknada plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad se isplaćuje u visini od 100 posto osnovice za naknadu i ova vrsta bolovanja nema utjecaja na konačni iznos penzije – podsjetili su iz Zavoda.