Dok građani Bosne i Hercegovine sve teže pune korpe osnovnim prehrambenim proizvodima, strani mediji sve više ukazuju na poraznu ekonomsku sliku u zemlji. Austrijski list Kosmo piše da domaćinstva u BiH izdvajaju čak 45% svojih prihoda samo na hranu, što je najviše u regiji, dok je taj udio u Sloveniji upola manji – svega 18,8%.
Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka korpa za april 2025. iznosila je 3.168,90 KM, a prosječna plata pokriva tek 48% te sume. Ništa bolje nije ni u Republici Srpskoj, gdje korpa iznosi oko 2.700 KM, a samo za prehranu odlazi skoro polovina ukupnih troškova.
Predsjednik Sindikata Selvedin Šatorović upozorava da su cijene hrane u BiH više nego u mnogim zapadnoevropskim zemljama, dok su plate daleko ispod evropskog prosjeka. “Imamo paradoksalnu situaciju – živimo kao na Zapadu kada su u pitanju cijene, ali primanja su nam kao u najsiromašnijim državama,” istakao je Šatorović.
Inflacija u BiH u aprilu iznosila je 3,4%, ali cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle su za čak 8,9% na godišnjem nivou. Ombudsman za zaštitu potrošača Saša Marić tvrdi da domaći trgovci snose veliki dio odgovornosti:
“Cijene hrane na svjetskom tržištu padaju, a kod nas su od 2022. porasle i do 200%. Jasno je da su marže trgovaca nepravedno visoke.”
List Kosmo u zaključku postavlja ključno pitanje:
“Jesu li za ovakvu situaciju krivi pohlepni trgovci ili neučinkovita regulacija?”
Dok se odgovornost prebacuje s institucija na tržište i obrnuto, građani ostaju zarobljeni između visokih cijena i niskih primanja.