Novi načelnik Općine Velika Kladuša Boris Horvat, nakon što je preuzeo funkciju od dosadašnjeg načelnika Fikreta Abdića, istakao je da je zatekao deficit budžeta ove općine od blizu dva miliona KM.
– Također, zatekao sam stanje na računu od svega 138.453 KM – dodao je Horvat.
Tim povodom razgovarali smo sa Horvatom.
Da li ste izvršili provjere kako je nastao ovaj “manjak”, da li je u pitanju loše, nerealno, neuravnoteženo planiranje ili potrošnja mimo plana? Hoćete li pokrenuti pitanje odgovornosti za deficit ovogodišnjeg budžeta protiv bivšeg načelnika?
– Kada je u pitanje zatečeni deficit, moram kazati da je budžet za 2024. godinu sam proglasio moj prethodnik Fikret Abdić i sa sigurnošću mogu reći da budžet nije planiran u realnim okvirima, da je potrošnja vršena mimo plana.
Ja sam još u fazi prikupljanja informacija od nadležnih službi općinskog organa Uprave i kada prikupim sve relevantne informacija, vidjet ću kako i na koji način postupiti, a prije svega ću ispoštovati primjenu zakona.
Radite na budžetu Općine za 2025. godinu. Koliko će iznositi, hoće li budžet konačno biti dostavljen i usvojen na vrijeme kako bi bilo izbjegnuto još jedno privremeno finansiranje, na koji način će biti raspoređen, kakve će biti promjene u odnosu na ovogodišnji?
– Budžet za 2025. godinu bit će planiran u iznosu od 21 milion KM do 23 miliona KM, te će biti upućen prema Općinskom vijeću i siguran sam da će do kraja tekuće godine biti usvojen.
Realno, određene stavke u budžetu će biti povećane, a odnose se na pitanje mladih, kulture i sporta, stipendije, razvoj privrednih aktivnosti. Povećanje se odnosi i na nevladin sektor, odnosno udruženja koja egzistiraju na području lokalne zajednice, komunalna infrastruktura, vatrogasna jedinica, socijalne kategorije, sredstva za učešće u raznim projektima nevladinih i međunarodnih fondova, poljoprivreda…
Javno komunalno preduzeće Komunalije je, kako su isticali iz Općinskog vijeća, dobijalo značajan iznos novca iz budžeta svake godine. Prema informacijama, dosadašnje izvršenje budžeta za 2024. godinu je otprilike 13 miliona KM, a Komunalije su dobile 7,5 miliona KM, što je skoro pola izvršenog budžeta. Ipak, na sastanku s predstavnicima Komunalije rečeno je da su u teškoj situaciji. Kako su došli u takvu situaciju posebno imajući u vidu davanja iz budžeta, ko je odgovoran, gdje su problemi, da li je to višak radnika, stranačko zapošljavanje, nerad, “rasipanje”, te da li će i za ovo biti pokrenuto pitanje odgovornosti i koga?
– JKUP Komunalije se nalaze u vrlo teškoj situaciji i prema informacijama koje su do mene došle, bit će tu puno posla za novu upravu. Tačno je da je Općina u ovoj godini doznačila otprilike 6,6 miliona KM preduzeću po raznim osnovama, ali mi još nemamo podatke u koje svrhe su ta sredstva utrošena i da li su utrošena u skladu sa zakonima.
JKUP Komunalije se do sada nisu bavile samo primarnom djelatnošću već su proširili svoje djelovanje na građevinske poslove, trgovinu, šivaonu, četkaru, poljoprivredne apoteke, benzinsku pumpu i na tim poslovima radilo je otprilike 260 radnika koji nažalost nisu redovno primali plaću, nije im na vrijeme uplaćivan staž…
Kakav je kratkoročni prijedlog plana za ublažavanje trenutne situacije u Komunalijama? Imate li informaciju zašto je donedavni direktor Komunalija Amir Đogić dao ostavku na tu funkciju i kada se to desilo? Podsjećanja radi, Đogić je istovremeno bio i direktor Komunalija i vijećnik Laburističke stranke Fikreta Abdića u Općinskom vijeću Velike Kladuše, te nije smatrao da je u sukobu interesa.
– Kratkoročni prijedlog plana je da u što kraćem roku imenujemo upravljačke strukture u ovom preduzeću koje će uraditi reviziju poslovanja, stanje i mogućnosti djelovanja kako preduzeće i uposlenici ne bi došli do ruba propasti. To je naša obaveza i mi ćemo učiniti sve da preduzeće i dalje nastavi raditi poslove primarne djelatnosti.
Osim budžeta i pokušaja rješavanja problema u “Komunalijama”, koji će biti Vaši prioriteti?
– Prioritet moga djelovanja će biti rad na rješavanju predmeta i zahtjeva za izdavanje urbanističkih saglasnosti i rješenja za građenje. Otprilike 3.000 zahtjeva zaprimljeno je u prošlih nekoliko godina, a kako Općina nema na snazi prostorni plan, moramo što prije iznaći rješenje za deblokadu ovih zahtjeva. Da li je to imenovanje komisije za stručno mišljenje kod izdavanja ovih dokumenata ili je to usvajanje nacrta prostornog plana, ostaje nam da vidimo šta je brže i učinkovitije.
Rješavanjem ovih zahtjeva mi ubiremo značajna sredstva za lokalnu zajednicu, a samim time ostavljamo mogućnost građanima i investitorima da svojim radovima povećaju javnu potrošnju i rješavaju pitanja iz oblasti građenja u svoju korist.
