Narodna skupština Republike Srpske usvojila je sinoć odluku o raspisivanju referenduma kojim će se građani tog entiteta 25. oktobra 2025. godine izjašnjavati o presudi Suda BiH protiv Milorada Dodika i odluci Centralne izborne komisije (CIK) BiH kojom mu je oduzet mandat predsjednika RS-a.
Formulisano pitanje glasi: “Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika RS, kao i odluku CIK-a o oduzimanju mandata predsjedniku RS Miloradu Dodiku?”.
Odluka je usvojena bez glasova opozicije, dok su zastupnici PDP-a, SDS-a, Narodnog fronta i Liste za pravdu i red napustili glasanje. Nisu glasali ni predstavnici Pokreta za državu, SDA i Bh. zelenih koji nisu prisustvovali sjednici.
Pravne posljedice i rizik za učesnike procesa
Iako je u centru pažnje Milorad Dodik, on ovoga puta nije taj koji direktno snosi pravne posljedice raspisivanja referenduma. Razlog leži u činjenici da Dodik formalno više ne obavlja funkciju predsjednika RS-a nakon pravosnažne presude i odluke CIK-a, pa samim tim ne donosi službene odluke niti ih potpisuje.
Odgovornost se, međutim, prenosi na one koji su referendum izglasali i koji će ga sprovoditi – poslanike vladajuće većine u NSRS-u, ad hoc komisije koje će biti formirane, te same rukovodioce Skupštine na čelu s Nenadom Stevandićem. Upravo ti akteri mogu biti izloženi krivičnom gonjenju zbog nepoštovanja pravosnažnih odluka državnih institucija.
Drugim riječima, proces eventualne krivične odgovornosti u vezi s ovim referendumom mogao bi se voditi protiv ljudi iz drugog plana, dok Dodik, iako politički stoji iza inicijative, pravno ostaje po strani.
Podsjetimo, presuda Suda BiH kojom je Dodik osuđen na godinu zatvora (zamijenjenu novčanom kaznom) i šestogodišnju zabranu obavljanja funkcija, kao i odluka CIK-a o oduzimanju mandata, ne mogu biti predmet referenduma. Radi se o konačnim i obavezujućim odlukama koje institucije na svim nivoima vlasti moraju provoditi.
Samim tim, eventualni rezultati referenduma neće imati nikakvu pravnu snagu u sistemu Bosne i Hercegovine, ali bi njihovo sprovođenje moglo proizvesti dodatne političke i pravne tenzije.
Usvojeni i dodatni zaključci
Pored odluke o referendumu, usvojeni su i zaključci kojima se “odbacuju” presuda i odluka CIK-a, te zahtijeva od institucija RS da ne preduzimaju nikakve aktivnosti u vezi s prijevremenim izborima za predsjednika entiteta.
U zaključcima se ide i korak dalje – Kolegijum Skupštine RS dobio je zadatak da pripremi nacrt rezolucije o samoopredjeljenju srpskog naroda i RS, iako Ustav BiH ne poznaje pravo entiteta na samoopredjeljenje.
Opozicioni zastupnici upozorili su da entitetska skupština nema nadležnosti da odlučuje o sudskim presudama. Ukazali su i da bi odbijanje održavanja izbora i ignorisanje odluka CIK-a predstavljalo novo krivično djelo – sprječavanje održavanja izbora.
Dodik nastavlja nastupati kao predsjednik
Poseban paradoks nastao je na istoj sjednici – Dodik, iako mu je mandat oduzet, obraćao se poslanicima u svojstvu predsjednika RS. To mu je omogućio predsjednik NSRS-a Nenad Stevandić, što je opozicija ocijenila kao dodatno kršenje ustava i zakona.
Istovremeno, ostavkom Radovana Viškovića na mjesto premijera, Vlada RS prešla je u tehnički mandat, dok zbog pravnog vakuuma nema organa koji bi trebao predložiti novog mandatara.
Odluka o referendumu u RS, iako politički atraktivna za vladajuću većinu, nosi ozbiljne pravne rizike za njene izvršioce. Dodik je ovaj put u poziciji da politički profitira, a da istovremeno ne snosi direktnu pravnu odgovornost. Najveći teret pada na poslanike i komisije koje će referendum provoditi – protiv kojih se, već sutra, mogu pokrenuti krivični postupci.
