Premijer Armenije Nikol Pashinyan stigao je u petak u službenu posjetu Turskoj, čime je postao prvi armenski lider koji je nakon Hladnog rata kročio na tursko tlo u zvaničnom svojstvu.
Posjeta dolazi u trenutku kada se dvije zemlje, opterećene decenijama neprijateljstva i historijskih trauma, približavaju mogućem normalizovanju odnosa.
Pashinyan se sastao s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom u Istanbulu, u Dolmabahče palati. Iako su se dvojica lidera već ranije susretala na međunarodnim skupovima – uključujući Pashinyanovo prisustvo Erdoganovoj inauguraciji 2023. godine – ovo je njegova prva službena posjeta Turskoj.
Kako navodi Middle East Eye, Erdogan je uputio poziv Pashinyanu tokom nedavnog telefonskog razgovora povodom Kurban-bajrama, koji je potom formaliziran diplomatskim kanalima. Prema izvorima iz Jerevana, lideri su tom prilikom imali “pozitivan i konstruktivan razgovor”, što je otvorilo prostor za ovu historijsku posjetu.
U okviru radne posjete, kako je saopćeno iz kabineta turskog predsjednika, učestvuju i ministri vanjskih poslova te specijalni izaslanici za normalizaciju odnosa, što omogućava sveobuhvatne bilateralne razgovore.
Turska i Armenija prekinule su diplomatske odnose 1993. godine, nakon što su armenske snage okupirale azerbejdžansku regiju Nagorno-Karabah. Iako je 2020. izbio novi rat u kojem je Azerbejdžan povratio većinu teritorija, tenzije nisu nestale – naročito nakon što je regija Artsah formalno raspuštena 1. januara 2024. godine.
Dodatno opterećenje za odnose predstavlja i pitanje priznanja genocida nad Armencima iz 1915. godine, koje zvanična Ankara i dalje odbacuje, navodeći da su smrtni slučajevi bili posljedica ratnih okolnosti.
Unatoč tome, Pashinyan posljednjih mjeseci ublažava retoriku, ističući da želi prekinuti izolaciju svoje zemlje, otvoriti granice i uspostaviti diplomatske i trgovinske veze s Turskom.
Sporazumi na čekanju
U martu su Armenija i Azerbejdžan dogovorili nacrt mirovnog sporazuma, ali Baku od tada postavlja dodatne zahtjeve – uključujući promjene armenskog ustava u vezi s Nagorno-Karabahom. Ankara se također još nije odlučno odazvala sporazumu o otvaranju graničnog prelaza Alican-Margara za diplomate i državljane trećih zemalja, iako je Jerevan već završio neophodne radove na svojoj strani.
Ipak, Pashinyan ne odustaje: najavio je mogućnost ustavnih promjena, ali i dalje insistira da to ne smije kočiti mirovni proces, te je izrazio nadu da će mirovni sporazum s Azerbejdžanom biti potpisan do kraja ove godine.
Regionalna dimenzija
Posjeta dolazi u trenutku pojačanih tenzija na Bliskom istoku, posebno između Irana i Izraela, što dodatno naglašava značaj armensko-turskog dijaloga, s obzirom na geografski i geopolitički položaj obje zemlje.
Zanimljivo je da je Pashinyanova posjeta uslijedila neposredno nakon što je predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev boravio u Turskoj, gdje je zajedno s Erdoganom otvorio stambeni kompleks za žrtve zemljotresa iz 2023. godine u Kahramanmarašu.