Nova godina, stari problemi
Talas poskupljenja prijeti standardu građana Bosne i Hercegovine Građani Bosne i Hercegovine u novu godinu ušli su s nizom poskupljenja koja dodatno ugrožavaju njihovu finansijsku stabilnost. Cijene osnovnih životnih namirnica, energenata i usluga nezaustavljivo rastu, dok je opravdanost mnogih poskupljenja pod velikim znakom pitanja. Situacija dodatno usložnjava svakodnevni život građana, koji se suočavaju s rastućim troškovima u gotovo svim segmentima.
Električna energija kao okidač lančanih poskupljenja
Od 1. januara, stanovnici Republike Srpske suočili su se s povećanim računima za električnu energiju, što je pokrenulo lančanu reakciju rasta cijena. Uz skuplju struju, veće troškove već sada osjete i proizvođači, što se direktno prelijeva na potrošače. Povećanje cijena hljeba i pekarskih proizvoda samo je jedna u nizu posljedica ovog udara. Prema najavama proizvođača brašna, cijene ovog osnovnog prehrambenog artikla mogle bi porasti i do 10 odsto u narednim mjesecima.
Pekari, suočeni s višim troškovima sirovina, energije i povećanjem minimalne plate, najavljuju nova poskupljenja. Već sada je izvjesno da će cijena hljeba u mnogim dijelovima zemlje porasti, čime će osnovni prehrambeni proizvod postati još manje dostupan za građane s nižim primanjima.
Poskupljenja ne zaobilaze ni Federaciju BiH
Građani Federacije BiH također osjećaju posljedice lančanih poskupljenja. Proizvođači prehrambenih proizvoda pravdaju povećanje cijena rastom troškova sirovina, goriva i energije, što su postali glavni argumenti za nove korekcije cijena. Kompanije koje se bave proizvodnjom pekarskih proizvoda, poput najvećih proizvođača hljeba, već najavljuju nove cjenovnike u narednim sedmicama.
Osim hrane, rast cijena nije zaobišao ni sektor pića. Kafa, jedan od najpopularnijih napitaka u BiH, već bilježi poskupljenja na mnogim prodajnim mjestima i u automatima za tople napitke, a trgovci navode globalna tržišna kretanja i povećanje troškova kao razloge za skuplje proizvode.
Usluge postaju luksuz
Pored hrane i pića, cijene usluga bilježe značajan rast. Građani Banjaluke već su osjetili povećanje članarina u teretanama, koje su skuplje za 10 KM po korisniku. Opravdanja za poskupljenja uglavnom se svode na povećanje troškova održavanja objekata, nabavku opreme i rast cijena energenata.
Ni frizerske, automehaničarske i druge zanatske usluge nisu pošteđene ovog trenda. Rast troškova poslovanja i povećanje minimalne plate često se navode kao razlozi za ove promjene, što dodatno opterećuje kućne budžete građana.
Komunalne usluge i toplotna energija sve skuplje
Posebnu zabrinutost izaziva rast cijena komunalnih usluga. U pojedinim dijelovima zemlje, poput Travnika, već su usvojene odluke o poskupljenju toplotne energije za više od 14 odsto, dok su komunalne usluge poskupjele za dodatnih 10 odsto. Ova poskupljenja posebno pogađaju porodice koje već sada teško izlaze na kraj s troškovima grijanja i osnovnih komunalnih potreba tokom zimskog perioda.
Trendovi poskupljenja bez jasne kontrole
Iako pojedini proizvođači i pružaoci usluga navode rast troškova kao glavni razlog za poskupljenja, mnogi građani smatraju da u velikom broju slučajeva izostaje jasna kontrola i opravdanost povećanja cijena. Inflacija i rast cijena na globalnom nivou neosporno imaju određeni utjecaj, ali nerijetko se u BiH povećavaju cijene i za proizvode i usluge za koje nema opravdanja.
Građani sve češće ističu kako su cijene voća, povrća, mesa i drugih osnovnih namirnica na lokalnim pijacama i u trgovinama dosegle nivo koji nije proporcionalan uvoznim troškovima ili promjenama na globalnom tržištu. Uz to, pojedini trgovci i ugostitelji koriste trenutnu situaciju za neopravdano povećanje marži, čime dodatno ugrožavaju potrošače.
Šta nas očekuje?
Dok pojedini stručnjaci predviđaju mogućnost blagog pada cijena s dolaskom proljeća, građani trenutno nemaju mnogo razloga za optimizam. Lančana poskupljenja i nedovoljna kontrola tržišta ostavljaju prostora za dalji rast cijena u svim segmentima, od hrane i pića do usluga i komunalija.
Ostaje nada da će proizvođači i trgovci pokazati odgovornost prema potrošačima, jer u konačnici svi zavise jedni od drugih. Ipak, bez snažnijeg djelovanja institucija i bolje kontrole tržišta, građani će i dalje nositi teret svakog novog udara na svoje budžete.
