Bosanskohercegovački farmeri već izvjestan period upozoravaju da bi, ukoliko se stanje u sektoru ne stabilizuje, moglo doći do novog poskupljenja mlijeka koje bi u maloprodaji moglo koštati i tri konvertibilne marke po litru.
SARAJEVO, 26. oktobra – Sve veći raskorak između troškova proizvodnje i otkupnih cijena predstavlja sve veći problem koji mnoge farme u Bosni i Hercegovini dovodi na rub opstanka. Situaciju dodatno usložnjava i nelojalna konkurencija te pretjeran uvoz koji je svezastupljeniji u našoj zemlji.
Neminovno poskupljenje
Područje Tuzlanskog kantona nalazi se među onim regijama s najvećim količinama proizvedenog mlijeka, a tamošnji farmeri su tokom ove godine zabilježili cifru od tri miliona litara. Međutim, zbog nagomilanih problema, upozoravaju da je poskupljenje mlijeka u narednom periodu neminovno.
“Većina farmera u TK, ali i šire koristi koncentrovane smjese koje dolaze iz zemalja okruženja, a shodno našim lošim prinosima kukuruza koji predstavlja glavnu žitaricu u pravljanju stočne hrane, u krajnosti ćemo imati značajno poskupljenje mlijeka”, upozorava u razgovoru za Klix.ba predsjednik Udruženja mljekara TK Eldin Glibanović.
Godina na izmaku je bila prilično turbulentna u oblasti prozivodnje mlijeka, a Glibanović navodi da je posebno problematično bilo proljeće, praćeno ozbiljnim padavinama, što je u velikoj mjeri utjecalo na sjetvu, a samim tim i kvalitet silažnog i kukuruza u zrnu.
“Mi smo u određenim dijelovima BiH imali oštećenja na parcelama i do 70 posto. Na tim parcelama, odnosno kod tih farmera ćemo sada imati stanje da će morati kupovati veće količine smjese za prehranu, ali svi oni neće biti u stanju opstanka, shodno povećanju cijena prehrane. Zbog toga ćemo se naći u situaciji u kojoj ćemo sigurno ostvariti pad u proizvodnji sirovog mlijeka”, dodaje Glibanović.
On navodi da se unazad nekoliko godina u Tuzlanskom kantonu, kao i u svim ostalim regijama BiH bilježi pad u proizvodnji mlijeka, iako su farmeri pristupili drugačijem načinu proizvodnje i poticaja stočnih grla, kao što je zasađivanje novih ratarskih kultura i djetelinsko-travnih smjesa.
“Međutim, država mora stati uz proizvođače, kako bi se trenutna situacija popravila jer manji urod i prinos kabaste hrane utječe na funkcionranje farmera. Proizvodnje mlijeka koje mi imamo moraju biti zadržane jer je BiH veliki uvoznik mliječnih proizvoda, kao i proizvoda od mesa”, naglašava Glibanović.
Uvoz drastično veći od izvoza
A upravo uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda dodatno komplikuje situaciju. Naime, samo u 2024. godini u našu državu su uvezeni mlijeko i mliječni proizvodi u vrijednosti od okvirno 267 miliona KM, dok je izvoz bio 145 miliona maraka.
Taj trgovinski disbalans pokazuje koliko je domaća proizvodnja ugrožena, posebno zbog nižih cijena uvoznih proizvoda koji preplavljuju tržište.
Iz mljekarske industrije poručuju da se zasad trude zadržati stabilnost, ali upozoravaju da su mogućnosti ograničene.
Trenutno se u maloprodaji litar mlijeka može kupiti u prosjeku za 2,40 KM, ali ukoliko se trend rasta troškova nastavi, cijena bi, prema najavama, mogla dostići i tri marke.
