Nakon što se BiH suočila s velikim padom nataliteta entiteti, kantoni, te lokalne zajednice posljednjih nekoliko godina provećali su broj mjera kojima se roditeljima želi olakšati finansijska briga tokom odrastanja njihove djece. Iako je to još uvijek daleko od prosjeka evropskih zemalja, od izdvojenih 50 miliona maraka u 2022. za dječiji doplatak u F BiH tri godine kasnije taj iznos je 4,5 puta veći. Nažalost, još uvijek obuhvata samo djecu porodicama slabijeg imovinskog stanja, dok oni koji i za 1 KM prelaze određeni imovinski cenzus na to nemaju pravo.
BIHAĆ, 2. mart – Medina Kekić majka s petero djece od redovnih prihoda jedino ima dječiji doplatak. Na mjesečnom nivou to je iznos od 930 maraka koji nije dovoljan da se ova šesteročlana porodica prehrani. Razlog je to i što Medina svakodnevno dolazi u javnu kuhinju po tople obroke.
Od ovog mjeseca Medina će dobijati oko 50 maraka više nakon što je federalna Vlada donijela odluku da se uz povećanje minimalne plaće povećava i visina doplatka. Broj onih koji imaju pravo na ovo u stalnom je porastu, pa je sad obuhvaćeno skoro 92.000 djece. Za ovo je F BIH na mjesečnom nivou potrebno oko 20 miliona maraka. Iako je ova mjera više vid socijalne zaštite ranjivih kategorija nego pronatalitetne politike, ono što se razmatra je uvođenje univrezalnog doplataka za svu djecu starosti do 18 godina.
Uz kantone i lokalne samouprave u skladu sa svojim mogućnostima izdvajaju dio sredstva za višečlane porodice. A da je potrebno daleko više izdvajati za porodice s djecom pokazuju i podaci po kojem je prirodni priraštaj u 2025. godini za skoro 3% manji nego samo godinu dana prije. Da bi se smanjili efekti tzv. “bijele kuge” nije dovoljan rast dječijeg doplatka od nekoliko maraka već čitav niz mjera koji će ohrabriti mlade porodice da zasnuju višečlane porodice.
