Iako su tekuća kriza troškova života, kao i rastuća inflacija i više kamatne stope donekle djelovali kao deflatori, nekoliko evropskih zemalja i dalje bilježi više cijene stanova po kvadratnom metru u protekloj godini.
Prema studiji Deluxe Holiday Homes koja koristi podatke Banke međunarodnih poravnanja (BIS) i Numbeo, Srbija je na prvom mjestu po rastu cijena stanova od 2023. do 2024. godine. Litvanija je na drugom mjestu, dok je Rumunija treća. Malta i Španija su takođe zabilježile značajno povećanje cijena stanova u prošloj godini.
Iako je Srbija zabilježila najveći rast cijena stanova tokom godine, Švicarska je i dalje zadržala najvišu cijenu kvadratnog metra, od 20.452 dolara (18.781 eura), kao i najviši prosječni prihod i troškove života. S druge strane, Grčka ima najnižu cijenu po kvadratnom metru, 3.157 dolara (2.899 eura).
Jedan od glavnih razloga za snažan rast cijena stanova u regiji je to što su kamate na stambene kredite i dalje prilično niske. Takođe, dosta je ulaganja u nekretnine od strane građana koji pokušavaju svoju deviznu štednju usmjeriti u sektor.
Ovo je često jedan od najprofitabilnijih načina za ulaganje deviza u regionu, jer devizna štednja zarađuje vrlo malo od kamata u bankama. S druge strane, fluktuacije deviznog kursa i dalje predstavljaju veliku prijetnju.
Direktno ulaganje u nekretnine takođe ima smisla za ljude koji rade na netradicionalnim ili fleksibilnim poslovima, jer bez stalnog zaposlenja nemaju mnogo nade da će dobiti stambene kredite od banke. Nedostatak drugih pogodnih prilika za investiranje takođe je doveo do dodatnog interesovanja za sektor nekretnina.
Litvanija
Cijene stanova u Litvaniji su porasle za 75,78% od 2023. do 2024. godine na 4.841 dolar, a troškovi života su bili nešto veći nego kod nas, u prosjeku 828 dolara mjesečno. Međutim, prosječne plate su bile skoro duplo veće od naše stope od 1.624 dolara mjesečno.
Kao takva, iako su cijene nekretnina u Litvaniji u posljednje vrijeme i dalje snažno rasle, čini se da se ova inflacija još nije previše prelila na troškove života, u poređenju sa ostatkom Evrope.
Cijene stanova u Litvaniji su porasle iz nekoliko razloga u posljednjih nekoliko mjeseci. Jedan od glavnih faktora je relativno snažan rast plata u nekim sektorima, kako bi se održala veća inflacija.
U zemlji je takođe došlo do značajnog povećanja cijene građevinskog materijala, kao i cijene rada. U posljednjih nekoliko godina, mnogo više IT kompanija i kompanija iz drugog sektora postavilo je bazu u Viljnusu i drugim većim gradovima, zbog relativno jeftinih operativnih troškova. Kao rezultat toga, došlo je do priliva zaposlenih i njihovih porodica koje traže stanove u tim područjima.
Štaviše, tokom pandemije i nakon nje, nekoliko litvanskih prodavaca nekretnina, za razliku od svojih zapadnoevropskih kolega, odlučilo je da sačeka pad, umjesto da snizi cijene.
Slično tome, stambeno tržište takođe je bilo značajno aktivno, dok je takođe nudilo dodatne pogodnosti potencijalnim kupcima. Kao takva, zemlja je ipak uspjela da izađe iz pandemije sa relativno jakim tržištem nekretnina.
Rumunija
Na trećem mjestu je Rumunija, sa skokom cijena stanova od 74,50 odsto, na 3.185 dolara po kvadratnom metru. Međutim, troškovi života su i dalje bili znatno niski u poređenju sa zapadnoevropskim kolegama od 679 dolara. S druge strane, prosječni prihod je takođe bio umjereno nizak i iznosio je 1.093 dolara.
Cijene stanova u Rumuniji su doživjele veliki porast u posljednjih nekoliko godina zbog povećane potražnje i nedostatka novih stanova. To je uglavnom zbog viših troškova izgradnje, kao i nedostatka radne snage i nepodržavajućih fiskalnih mjera.
Porast razvoja infrastrukture u posljednjih nekoliko godina, kao i rast plata donekle su doveli do povećanja potražnje u sektoru nekretnina u posljednje vrijeme.
Malta
Cijene stanova na Malti rasle su relativno sporijim tempom od gore navedenih zemalja od 2023. do 2024. godine, na 47,54%, a cijena kvadratnog metra iznosila je 3.700 dolara (3.397 eura). Međutim, Malta je takođe imala relativno visoke troškove života od 1.000 dolara (918 eura) mjesečno, dok su prosječni prihodi ostali samo nekoliko koraka ispred troškova od 1.369 dolara (1.257 eura) mjesečno.
To bi moglo odražavati rastuću potražnju za mediteranskom imovinom, s obzirom na značajne poreske i zakonske promjene u posljednje vrijeme u ključnim evropskim zemljama kao što su Velika Britanija i Francuska. To je dovelo do toga da nekoliko pojedinaca sa većim neto vrijednostima iz ovih zemalja odu kako bi uspostavili bazu u drugim evropskim zemljama sa prihvatljivijim propisima kao što su Malta i Italija.
Mala veličina Malte i relativno visoka populacija takođe su doveli do velike potražnje i za zemljištem i za stanovima, zbog njihove uočene oskudice, što je dodatno povećalo cijene. Zbog nekoliko dostupnih stanova koji se iznajmljuju preko Airbnb-a i kratkoročni najam za potrebe visokog turizma u zemlji, broj stanova za lokalno stanovništvo se dodatno smanjio. Ovo zauzvrat takođe doprinosi skokovima cijena.
Španija
Španija je rangirana na petom mjestu, sa povećanjem cijena stanova od 44,34 odsto, na 6.139 dolara (5.637 eura) u prošloj godini. Međutim, troškovi života su i dalje ostali prilično niski i iznosili su 828 dolara (760 eura), što je gotovo na nivou istočnoevropskih ekonomija, uprkos relativno jačoj ekonomiji Španije i snažnom turističkom sektoru.
Prosječne plate su i dalje bile visoke i iznosile su 2.409 dolara (2.212 eura), što ukazuje da je zemlja možda na dobrom putu da se oporavi od udaraca pandemije.
Ključni razlog za skok cijena stanova u Španiji je to što se veliki dio raspoloživih stanova nalazi u područjima koja se smatraju turističkim. To uključuje gradove San Sebastijan, Madrid, Valensiju, Barselonu, Palmu, Alicante i Kosta del Sol.
Kao rezultat toga, kao i na Malti, nekoliko tamo dostupnih stanova zauzimaju iseljenici ili kratkoročni najam, ostavljajući lokalno stanovništvo da plaća više cijene. Oporavak sektora nekretnina u posljednjih nekoliko godina i procvat putovanja nakon pandemije takođe su doprinijeli tome.
