U Francuskoj se parlamentarni izbori održavaju u dvije runde. U prvoj rundi je za pobjedu jednog kandidata potrebno da on ima više od 50 posto glasova u tom distriktu, uz minimalno 25 posto izlaznosti.
Ako se ne ispuni jedan od ova dva uslova, u drugom krugu, koji će biti održan 7. jula, dva ili potencijalno tri kandidata se bore za taj mandat, a pobjeđuje osoba s najvećim brojem glasova, bez uslova.
Veliku pobjedu očekuje Nacionalni skup, ekstremno desna stranka koju predvodi Jordan Bardella, a koju je dugo vremena vodila Marine Le Pen.
Prema predizbornim anketama, očekuje se da će oko 34 posto glasova otići ekstremnoj desnici, uz dodatnih sedam do osam posto drugim desnim strankama.
Ljevica se, pod prijetnjom Nacionalnog skupa, okupila u Novi popularni front, kojem se predviđa oko 28 posto.
Treću opciju francuski glasači imaju u Ansamblu, koaliciji koju predvodi Renesansa, stranka predsjednika Emmanuela Macrona. Njima se predviđa oko 20 posto glasova.
Važno je istaći da podrška na nacionalnom nivou ne mora nužno značiti ovaj odnos u parlamentu, imajući u vidu da se 577 članova parlamenta bira po izbornim distriktima.
Na prethodnim izborima, održanim 2022. godine, Macronov Ansambl je imao 245 mjesta, dok je tada razjedinjena ljevica imala pulena u Jean-Luc Mélenchonu, čija stranka je osvojila 131 mandat.
Tada je Nacionalni skup imao 5,5 posto podrške u prvoj, te 8,5 posto podrške u drugoj rundi, te su osvojili 89 mjesta. Sada im se predviđa dosta veći broj, ali nedovoljan za osvajanje apsolutne većine.
Važno je napomenuti još da je Bardella najavio da neće biti formiranja koalicija za njegovu stranku. Od građana Francuske je tražio “apsolutnu podršku” kako bi ova ekstremno desna stranka zavladala državom.
Podsjetimo, ovo su vanredni izbori koje je sazvao Emmanuel Macron nakon velike pobjede ekstremne desnice na EU izborima održanim od 6. do 9. juna. Pored pobjede Nacionalnog skupa, primjetan je bio ogroman poraz Macronove stranke, zbog čega su i sazvani ovi izbori.
