Bosanskohercegovačke kompanije od januara osjećaju posljedice pandemije koronavirusa i to zbog pada uvoza iz Kine, a kriza u Italiji dodatno ih naglašava. Jer, upravo Italija, uz Njemačku, je najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH, navodi se u izvještaju pod nazivom „COVID-19, ekonomske posljedice za Bosnu i Hercegovinu, mjere i rješenja“, koji su radili Admir Čavalić, Faruk Hadžić i Damir Bećirović i koji je objavila Fondacija „Friedrich Naumann“ iz Sarajeva.
Pravi problemi
– Pravi problemi nastaju polovinom marta, kada dolazi do zaustavljanja ekonomskih aktivnosti, povećanja nezaposlenosti i pada javnih prihoda. Makroekonomske simulacije u izvještaju pokazuju da će BiH imati pad BDP-a za 2020. godinu od 3,97 do 9,53 posto. Ovo znači 96.767 nezaposlenih osoba do kraja godine, shodno pesimističnom scenariju – naglašeno je u izvještaju.
Dodaje se da je pravovremenom primjenom mjera iz izvještaja moguće ovaj broj održati na nivou do 33.284 nezaposlena U izvještaju se posebno naglašavaju postojeći negativni makroekonomski uvjeti u BiH (nestabilnost penzionih sistema, usporavanje ekonomije u 2019. godini na nivo od 2,8 posto, uz odlazak od oko 50.000 građana u datoj godini) koji zemlju čine nespremnom za postojeću krizu, uz napomenu da se najveći pritisci očekuju na zdravstveni sektor i zavode za zapošljavanje.
– Poseban finansijski teret se odnosi na interventne mjere vlada za stabilizaciju ekonomije. Procjena je da će trebati minimalno dvije milijarde KM sredstava u ovoj godini – pojašnjeno je.
Mjere u izvještaju su klasificirane po ročnosti efekata (kratkoročne i srednjoročne) i nadležnostima (državne, entitetske, kantonalne i gradske/općinske).
– Mjerama se nastoje iskoristiti potencijali javnog i finansijskog sektora u svrhu stabilizacije i spašavanja realnog sektora bh. ekonomije. To prije svega podrazumijeva odgađanje i privremeno smanjenje poreznih i drugih obaveza prema državi, zatim osiguranje protoka roba, uz aktivniju saradnju s međunarodnim finansijskim institucijama. Izmjena Zakona o PDV-u, kao najvažnijem porezu u državi, od ključne je važnosti za privredu. Na nivou entiteta potrebno je uspostaviti stabilizacijske i garantne fondove te preuzeti plaćanja doprinosa za penziono i osiguranje u slučaju nezaposlenosti za pravna lica do isteka stanja prirodne ili druge nesreće.
Nužno je čim prije omogućiti normalno funkcioniranje privrede i ukinuti antitržišne mjere kontrole cijena. Entiteti trebaju da provedu emisiju “korona obveznice” kao osnovnog izvora finansiranja predloženih mjera. Kantoni u FBiH imaju najbolje alate za “kreativna rješenja” poput obrazovne i medijske podrške, digitalizacije, ali i unapređenja industrijske zaštite. Konačno, gradovi i općine trebaju biti prva linija pomoći lokalnoj privredi, a naročito obrtnicima koji u ovom trenutku u najvećem broju gase svoje firme – navodi se.
Sve mjere navedene u izvještaju ovise o vanrednom finansiranju, koje treba osigurati kroz međunarodne donacije, kredite iz inozemstva, kredite iz domaćih izvora, kroz emisije obveznica i dostupnim budžetskim sredstvima (budžetske uštede).
– Sve predložene budžetske uštede, koje moraju uslijediti, imaju dugoročan efekt na stabilizaciju budžeta u narednom periodu kada recentna zaduženja dođu na naplatu. Budžetska likvidnost se, osim toga, održava intenziviranjem javno-privatnog partnerstva i suspenzijom općih kolektivnih i granskih ugovora, čime se štiti od masovnih tužbenih zahtjeva zaposlenika u javnom sektoru – naglašeno je.
Adnan Huskić u ime Fondacije „Friedrich Naumann“ za „Avaz“ je kazao da je pandemija koronavirusa prvenstveno zdravstvena i ljudska katastrofa koja je zadesila svijet.
– Utjecaj koji će pandemija imati na cjelokupni život, društvo i politiku su nesagledivi. Ekonomski efekti krize će se posebno osjetiti u manje razvijenim državama, gdje spada i BiH. Govoreći o ekonomiji, Farid Zakarija (Fareed Zakaria) je rekao da trenutna kriza nije recesija, nije ni Velika depresija, već velika ekonomska paraliza. Svoj skromni doprinos trenutnoj debati o načinima borbe protiv krize u koju je BiH upala, Fondacija „Friedrich Naumann“ daje kroz objavljivanje ovog izvještaja – istakao je Huskić.
Konkretne mjere
Ekonomista Admir Čavalić za „Avaz“ je rekao da se radi o specifičnoj krizi na koju se mora reagirati čim prije.
– Svaki dan znači milione maraka štete domaćoj privredi i gubitak na stotine nezaposlenih. Zbog toga predstavljamo ovaj sveobuhvatan dokument s nekih pedesetak mjera za različite nivoe vlasti u BiH – pojasnio je Čavalić.
Pretvoriti krizu u šansu
Kao dodatak u izvještaju se navode i savjeti za kompanije.
– Sve se promijenilo kako na tržištu poslovne tako i na tržištu lične potrošnje. Nakon pandemije ništa neće biti kao prije, ali ista tržišna pravila nastavljaju da važe, s nešto izmijenjenim općim uvjetima. Konkretno, ovo znači da će opstati oni koji se na najbrži način prilagode i održe svoju vezu s potrošačima/cama i drugim stejkholderima. Zbog toga već sada domaće kompanije moraju preuzeti inicijativu i pretvoriti krizu u šansu – navedeno je.