Nakon sjednice Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović je poručio da Dejtonski sporazum nije jelovnik, pa da se iz njega može uzeti ono što se nekome sviđa, a odbaciti ono što se ne sviđa.
– Kada je u pitanju posjeta predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića Bosni i Hercegovini, Dodik je glasao protiv i najavio je ugrožavanje vitalnog nacionalnog interesa. Tačke koje se tiču Oružanih snaga BiH danas nisu usvojene jer je Dodik glasao protiv, a te odluke, kada je u pitanju odbrana BiH, donose se konsenzusom – rekao je Džaferović.
U konačnici će ispaštati entiteti
Na današnjoj sjednici, kako je rekao Džaferović, vidjela se opstrukcija funkcioniranja institucija Bosne i Hercegovine.
– Kako drugačije nego opstrukcijom nazvati glasanje protiv 19 međudržavnih sporazuma koji su prošli svu proceduru, i Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH i na kraju, kada se treba donijeti formalni akt, onda se glasa protiv. Tako je u pogledu brojnih drugih tačaka dnevnog reda. Radi se o opstrukciji funkcioniranja institucija Bosne i Hercegovine, a to je opstrukcija Dejtonskog mirovnog sporazuma. Oni koji protiv toga rade ne mogu to objašnjavati tako da učestvuju u sjednicama, a glasaju protiv svega jer je to vrlo ozbiljna povreda Dejtonskog mirovnog sporazuma i opstruiranja institucija Bosne i Hercegovine – naglasio je Džaferović.
On je iskoristio priliku te još jednom pozvao da to ne rade jer, kako je rekao, u konačnici će ispaštati entiteti.
– BiH je postojala i prije Dejtona i ona mora postojati i onda ako ga ne bude. Može da nestane samo ono što je nastalo u Dejtonu, a to su entiteti. Još jednom ih pozivam da to ne rade. Ovo će se završiti tako što će BiH nastaviti svoje funkcioniranje. Ne može se iz Dejtonskog mirovnog sporazuma uzimati ono što vam odgovara, a odbacivati ono što vam ne odgovara. Ovo je pokušaj destabilizacije i udar na mir Bosne i Hercegovine – kazao je Džaferović.
Član Predsjedništva BiH smatra da se pod blokadama nastoji izdejstvovati rješenje koje bi BiH moglo odvesti u sunovrat.
– Nisu slučajno sudije Ustavnog suda trojica onih koji nisu državljani BiH niti jedne susjedne države. To je tako sa svrhom napravljeno i omogućeno takvom kompozicijom Ustavnog suda da BiH može funkcionirati. Tražiti u situaciji blokada, opstrukcija, prijetnji disolucijom BiH i otcjepljenjem, da strane sudije odu iz Ustavnog suda je put u nestanak BiH. BiH nikada neće nestati i mi nikada na takvo rješenje nećemo pristati – poručio je Džaferović.
Pozvao je na šire promjene Ustava BiH, poput entitetskog glasanja, te se tek o takvom aranžmanu, smatra on, može razgovarati.
– To bi moglo značiti da, ako bi se donijela neka odluka o disoluciji, onda ne bi bilo institucije u BiH koja bi bila u mogućnosti da zaštiti Dejtonski sporazum i da takvu odluku odbaci. To su ciljevi onih koji traže da se isključe stranci iz Ustavnog suda BiH – pojasnio je Džaferović.
Obaviješteni o pokretanju procedure
Strane sudije, dodaje, navijaju samo za Dejtonski sporazum, Ustav BiH i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. Dejtonski mirovni sporazum su, pojašnjava, i svi zakoni koji su usvojeni u međuvremenu.
Govoreći o imenovanju nove sutkinje Ustavnog suda BiH, odnosno o posljednjim Dodikovim optužbama na račun predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića, Džaferović je negirao da je o tome razgovarao s Dodikom, te da mu ništa nije govorio o tome.
– Sva tri člana Predsjedništva BiH su od predsjednika Ustavnog suda BiH obaviještena o pokretanju procedure za izbor jednog stranog sudije jer 25. aprila ove godine jednom od postojećih sudija istječe mandat. Sva tri člana Predsjedništva su imala mogućnost da reagiraju, pa mislim da Komšić nikoga nije obmanuo – izjavio je Džaferović.
Poručio je da se ne smije zaboraviti da Predsjedništvo BiH djeluje samo na nivou konsultacija, te da se od Predsjedništva BiH ne traži nikakva odluka.
– Ne obavljaju se konsultacije da li treba biti imenovan ili ne, već samo u pogledu imena kandidata. Ovdje je zamjena teza. Nije pitanje treba li ili ne treba imenovati stranog sudiju – pojasnio je dodatno Džaferović.
Pojasnio je Džaferović i da uopće nije moguće usvojiti zakon o Ustavnom sudu BiH kojim bi se uredilo djelovanje i rad te institucije, s obzirom na to da Ustavni sud svoje utemeljenje o radu ima isključivo u Ustavu BiH, u kojem su definirani struktura, kvorum i ovlaštenja te institucije.