Albin Muslić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH za Raport govori o aktuelnoj situaciji u zemlji, radu Vijeća ministara BiH i Parlamenta BiH, blokadama SNSD-a HDZBiH, evropskom putu BiH…
Muslić kaže da umjesto da je Vijeće ministara u stalnom zasjedanju i da svakodnevno u parlamentarnu proceduru šalje zakone sa oznakom ‘EI’ – evropske integracije, rad Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u dobroj mjeri zasniva se na razmatranju inicijativa i zakona koje su predložili poslanici.
Državni ministri zaboravljaju kome odgovaraju za rad
“To jeste u skladu sa Poslovnikom, ali bolje bi bilo kada bi zakone predlagalo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.
Imam osjećaj da su pojedini ministri u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine zaboravili na činjenicu da su njihova imenovanja potvrđena od Predstavničkog doma i da njihov rad cijene, pored ostalog, i poslanici u Predstavničkom domu PSBiH.
Nedopustivo je da Predstavnički dom usvoji određenu inicijativu ili zakon, te da onda iz Vijeća ministara čujemo da to nije dobro, ili da se traži način kako da se navedeno ne realizira.
Ipak, prisutni su i pomaci. Tako, primjera radi, na narednoj sjednici Predstavničkog doma koja je zakazana za 9. juli imamo prijedloge Zakona o žigu, te Zakona o patent, kao zakone koji se tiču evropskih integracija Bosne i Hercegovine.
Osvrćući se na prohodnost zakona u Predstavničkom domu, te blokade u Domu naroda PSBiH, koje provodi SNSD obarajući kvorum sjednica na kojima se nalaze zahtjevi za smjenom njihovih kadrova, Muslić kaže da je evidentno da se kvorum za rad Doma naroda koristiti kao sredstvo u svrhu zadržavanja političke pozicije,
“Činjenica je da imamo prohodnost materijala kroz Predstavnički dom, da imamo blokadu, kroz rušenje kvoruma u Domu naroda i da je sa vremena na vrijeme otežan rad Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
U svakoj državi postoji pozicija i opozicija, činjenica je da trenutno postoji 19 poslanika u Predstavničkom domu koji su opredijeljeni za evropski put, te da postoji većina u Domu naroda.
Međutim, problem je korištenje ustavnih normi na jedan krajnje destruktivan način. Ne može se kvorum za rad Doma naroda koristiti kao sredstvo u svrhu zadržavanja političke pozicije što je trenutno slučaj.
Prije ili kasnije će doći do deblokade rada Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, samo je problem što vrijeme prolazi.
Ključno je da se prihvati politički realitet i da se razgovara na bazi trenutne političke snage u najvišem zakonodavnom tijelu BiH, sve drugo je put u blokadu, te zaustavljanje evropskog puta zemlje”, smatra Muslić.
Evropski put mora biti prioritet
Dalje, Muslić uklanjanje deblokada u radu državne vlasti vidi u drugim opcijama.
“Jedna je i promjena Ustava Bosne i Hercegovine koja bi, pored ostalog, imala za cilj uklanjanje blokada, sa jedne, ali i da se Ustav Bosne i Hercegovine, kao i Izborni zakon Bosne i Hercegovine prilagode na način da se ukloni diskriminacija što je danas slučaj, sa druge strane.
Za to je u članu X Ustava Bosne i Hercegovine definirana procedura koja podrazumijeva da se u Predstavničkom domu mora osigurati dvotrećinska podrška prisutnih koji glasaju.
Treća je opcija je da djeluje visoki predstavnik Bosne i Hercegovine, što u svakom smislu treba izbjegavati”, navodi Muslić.
Komentirajući činjenicu da uskoro istječe i posljednji rok za usvajanje evropskih zakona, Zakona o sudu BiH i Zakona o VSTV-u, a kako bi BiH ove godine otvorila pregovore s EU, Muslić kaže da je ipak optimista i da će ti zakoni biti usvojeni.
“U Bosni i Hercegovini treba samo malo razumijevanja i uvažavanja. Mislim da je evropski put nulti prioritet rada državnog parlamenta i da je sve ostalo sekundarnog karaktera.
Mi u Klubu SDP BiH konstantno iskazujemo opredjeljenje da se usvajaju evropski zakoni. Podržali smo Zakon o sudu BiH, gdje smo jasno rekli da ne želimo razgovarati na temu umanjenja nadležnosti Suda Bosne i Hercegovine, no znamo kako je to sve završilo.
Evropski put se može gledati kratkoročno i dugoročno. Kratkoročno, PSBiH mora se usvojiti Zakon o sudovima BiH, Zakon o VSTV-u, usvojiti Budžet za 2025. godinu, te odrediti glavnog pregovarača.
Dakle, bez ovih tema nema pregovora sa Evropskom unijom. Ističem da je to trebalo biti odrađeno tokom prošle 2024. godine, jer strpljenje Evropske unije prema Bosni i Hercegovini nije bezgranično.
Dugoročno, po otvaranju pregovora po pojedinim poglavljima podrazumijeva konstantno zasjedanje državnog parlamenta i prilagođavanje zakonodavstva sa sekundarnim pravom Evropske unije.
Ipak, bez obzira na postojeće blokade očekujem da će se stvoriti kritična masa i da će navedeni propisi biti usvojeni, a što se mene tiče može i tokom jula 20025. godine. Samo za to nam treba mnogo funkcionalnije Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nego što je to danas slučaj”, kaže Muslić.
Ključ deblokade je i dalje u rukama Borjane Krišto
On je podsjetio da bi imenovanje Nebojše Vukanovića za ministra sigurnosti BiH, što Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH odbija učiniti, značajno doprinijelo deblokadama procesa u BiH, naročito na nivou Vijeća ministara BiH.
“Ključ deblokade drži predsjedavajuća Krišto koja i dalje ne želi da imenuje gospodina Vukanovića za ministra sigurnosti i na taj način deblokira rad Vijeća ministara BiH. I Klub zastupnika SDP BiH jedan je od predlagača Inicijative od 18. marta 2025. godine kojom se traži imenovanje gospodina Vukanovića, a podsjećam da je Predstavnički dom PSBiH na sjednici 15. maja usvojio zaključak kojim traži od predsjedavajuće Krišto da hitno pokrene proceduru imenovanja Vukanovića na mjesto ministra sigurnosti, a to se do danas nije dogodilo.
Govoreći o brojnim inicijativama koje upućuje kao parlamentarac u Predstavničkom domu, naročito onih koji se odnose na Unsko-sanski kanton, dio BiH iz kojeg je Muslić i izabran u Predstavnički dom ovaj parlamentarac je komentirao i navode koji se često mogu čuti u javnosti ‘da je Krajina zaboravljena od Sarajeva’.
“Nesporno je da su Unsko-sanski kanton, ali i Kanton 10 zaboravljeni od institucija Bosne i Hercegovine. Pored evropskog puta o kojem sam već govorio svakodnevno se zalažemo se za interese ovih područja u Sarajevu.
Među prvima sam u februaru 2023. godine ukazao na problem prijevoznika sa područja Unsko-sanskog kantona pri prelasku državne granice koji imaju proizvodne pogone u Bosni i Hercegovini, a tržište im je van granica naše zemlje.
Evo i dalje se to pitanje nije riješilo, što je apsolutno nedopustivo. U skladu sa nadležnostima postavljam pitanja i predlažem inicijative koje su od značaja za ovaj kraj.
Revitalizacija Unske pruge je izuzetno važna za USK
U pripremi su određene inicijative koje se tiču graničnih prijelaza na Unsko-sanskom kantonu i Kantonu 10, jer je ispod svakog nivoa da imamo imamo granične prijaze na kojima naši građani čekaju prelazak državne granice i po nekoliko sati, naročito na GP Izačić i GP Maljevac, pa do toga da imamo granične prijelaze na kojima uopće nema priključka na niskonaponsku mrežu , što je slučaj s GP Ripač, kao i granične prijalze koji nisu kategorizirani za uvoz određenih roba poput GP Izačić i GP Kamensko”, ističe Muslić.
On se osvrnuo i na njegovu inicijativu u vezi revitalizacije i uvrštavanja Unske pruge na TEN-T mrežu, na čemu Muslić insistira od početka mandata ovog saziva Predstavničkog doma PSBiH.
“Za nas na Unsko-sanskom kantonu od iznimnog je značaja revitalizacija Unske pruge. Od početka mandata ističem potrebu njene obnove i stavljanja u funkciju kako bi se Unsko-sanski kanton povezao sa Evropom, ali i sa Splitom, Šibenikom i Zadrom.
Interes za revitalizaciju postoji kako u Bosni i Hercegovini tako i u Hrvatskoj. Naročito je značajno za Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku kao i Zadarsku županiju.
Revitalizacijom bi značajno uticali na razvoj privrede na Unsko-sanskom kantonu. Na ovom mjestu treba istaknuti i turističke potencijale koji bi se dodatno unaprijedili kroz obnovu navedene pruge.
Izuzetno sam ohrabren što je na prošloj sjednici Predstavničkog doma prihvaćena moja Inicijativa kojom se zadužuje Ministarstvo komunikacija i prometa da se u narednom period poduzmu konkretne aktivnosti, a jedan od preduslova je i uvrštavanje Unske pruge na Transevropsku prometnu mrežu (TEN-T).
Sada je na potezu Vijeće ministara, a ja ću kao parlamentarac pratiti njihove aktivnosti. Ne smije se dozvoliti da Unska pruga kojom je prije rata dnevno prometovalo na desetine željezničkih kompozicija i dalje propada. Navedeni projekat je interes svih nas koji živimo na Unsko-sanskom kantonu i očekujem da ćemo u narednom periodu imati revitaliziranu i stavljenu u funkciju Unsku prugu”, zaključuje državni poslanik Albin Muslić za Raport.