Hronična dehidracija nije problem samo tokom vrućina.
Prema riječima dr. Harryja Jarretta, šefa naučnih istraživanja u Heightsu, čak dvije trećine ljudi ne pije dovoljno tekućine. Posljedice uključuju umor, slabu koncentraciju, pad energije, smanjenu izdržljivost, pa čak i kardiovaskularne probleme.
Uobičajene greške prilikom hidratacije
1. Nisu sva pića ista
Gazirana pića, kafa, čaj i voćni sokovi ne hidriraju kao voda, a neki čak i podstiču gubitak tečnosti. Najbolji izbor je voda ili pića obogaćena elektrolitima.
2. Nedovoljno povećanje unosa vode po vrućem vremenu
Dok je 1,5 do 2 litre dovoljno u umjerenim uvjetima, tokom visokih temperatura potreba se lako povećava na 3 litre ili više. Ako se unos ne poveća, javljaju se umor i nesvjestica.
3. Ignorisanje ranih znakova
Čak i mali pad sadržaja vode u tijelu smanjuje pamćenje i budnost. Ako pijete samo kada ste žedni, već je prekasno – važno je redovno piti tokom cijelog dana.
4. Zaboravljanje na elektrolite
Znojenjem se gube i minerali poput natrijuma, kalijuma i magnezijuma, koji su ključni za rad mišića i nerava. Bez njihove nadoknade, rehidratacija nije potpuna.
5. Čekanje da se pojavi žeđ
Žeđ je kasni znak dehidracije. Do tada su osnovne funkcije poput regulacije temperature i krvnog pritiska već narušene.
6. Nepravilna rehidracija nakon aktivnosti
Tokom vježbanja gubi se i do 1-5 litara tekućine na sat. Potrebno je nadoknaditi najmanje 1,5 puta veću izgubljenu količinu, u roku od dva sata nakon treninga, po mogućnosti elektrolitima.
„Hidratacija nije samo pitanje gašenja žeđi. Ona je neophodna za funkcionisanje svakog sistema u tijelu, a posebno mozga“, naglašava dr. Jarrett. „Pravilan, naučno zasnovan pristup osigurava mentalnu jasnoću i otpornost tijela, posebno tokom toplotnih talasa.“