Ljekar koji se bavi zdravim starenjem tvrdi kako se ‘pomladio‘ za čak 20 godina, odnosno da je preokrenuo svoju biološku dob i to samo zahvaljujući prehrani.
U nastavku pročitajte načela prehrane koja Roizen slijedi.
Jedite mediteransku hranu
Mediteranska prehrana prvenstveno se sastoji od cjelovitih namirnica poput voća i povrća, mahunarki, nemasnih proteina i mliječnih proizvoda, a crveno meso, prerađena hrana i alkohol konzumiraju se vrlo ograničeno. US News & World Report ovu vrstu prehrane već sedam godina zaredom proglašava najzdravijom, a istraživanja je povezuju s boljim zdravljem srca, gubitkom težine i sprječavanjem kognitivnog pada. Pastrva i losos su Roizenovi glavni izvori životinjskih proteina, koji sadrže vitamin D i omega-3 masne kiseline.
Pojedite najveći obrok za ručak
Roizenov najveći obrok u danu je ručak, a za večeru jede ‘vrlo malo‘ – obično samo salatu. Kaže da ne može dobro spavati nakon obilnog obroka i sljedeći dan se ne osjeća dobro.
Studija iz 2024. koju su proveli istraživači sa Univerziteta Alagoas u Brazilu otkrila je da unos većine dnevnih kalorija za ručak može pomoći u prevenciji i liječenju pretilosti, bez obzira na to kakva je kvaliteta prehrane. Naučnici smatraju da je obilan ručak u najboljem skladu s prirodnim ritmovima ljudskog organizma.
Ograničite unos kalorija pet dana u mjesecu
Roizen također već sedam godina prati dijetu za dugovječnost koju je razvio Valter Longo, profesor gerontologije i direktor Instituta za dugovječnost Univerziteta Južne Kalifornije (USC). Dijeta uključuje ograničavanje unosa kalorija pet dana u mjesecu čime se oponašaju učinci posta.
Prvog dana tog petodnevnog posta unosi se 1100 kalorija, a zatim oko 700 od drugog do petog dana. Studija iz 2024. koju je proveo Longov tim s USC-a otkrila je da su sudionici na dijeti koja uključuje post, nakon tri mjeseca primjene dijete imali biološku dob u prosjeku nižu za dvije i pol godine.
Jedite u periodu od osam sati
Roizen prakticira i povremeni post (intermittent fasting) te jede samo između 11 i 19 sati svaki dan.
Iako su podaci o utjecaju povremenog posta na dugovječnost mnogo manje uvjerljivi od podataka o postu s ograničenim unosom kalorija, Roizen kaže kako se uz tako tempiranu unos hrane osjeća jako dobro, piše Jutarnji.
– Do kraja tog 16-satnog perioda, osjećam se odlično i pun sam energije, a i spavam mnogo bolje – rekao je.
Ipak treba naglasiti da nema uvjerljivih dokaza o korisnosti povremenog posta, a neke studije čak sugeriraju da bi takav tip prehrane, za neke ljude, mogao biti i štetan.
