Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, za kojim je izdat nalog za hapšenje, uvjeren je da neće završiti u zatvoru jer smatra da će se aktuelna kriza u BiH riješiti nekom vrstom političkog dogovora, a najavio je i da će, čak i ako bude pravosnažno osuđen, nastaviti političku karijeru.
U intervjuu za banjalučki list Dodik je priznao da mu se situacija čini “neizvjesnom”, ali tvrdi da ima razrađen plan šta će učiniti ukoliko sud potvrdi presudu kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice.
“Čak i ako mi zabrane kandidaturu, neko drugi će biti kandidat ispred vladajuće koalicije i pobijedit će. A onda ću ja biti premijer. Ne mogu mi zabraniti da budem premijer, a to je za njih opasnije nego da budem predsjednik”, rekao je Dodik.
Priznao da nije uspio blokirati institucije
Ignorisao je, međutim, činjenicu da zabrana političkog djelovanja, prema zakonu, znači i automatsku zabranu obavljanja bilo koje funkcije koja se finansira iz budžeta, pa tako i funkcije entitetskog premijera. U tom slučaju Dodik ne bi mogao biti ni na čelu neke entitetske agencije.
Ipak, priznao je da je doživio neuspjeh u pokušaju da, nakon što je osuđen, blokira rad državnih institucija tako što bi svi Srbi zaposleni u njima dali otkaz.
“Istina je da sam očekivao da će biti drugačije. To je porazno. Ima Srba koji su spremni raditi za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu, a protiv Republike Srpske”, rekao je razočarano Dodik, koji nije propustio priliku da ponovo zaprijeti krivičnim gonjenjem Srba koji mu nisu lojalni, kad se u RS formira posebno tužilaštvo za te slučajeve.
“Trumpu ću ponuditi nalazište litijuma”
Ljut je i na Evropsku uniju, posebno na visoku predstavnicu za vanjske poslove i sigurnost Kaju Kallas, koja je tokom posjete BiH početkom aprila jasno označila političke lidere bosanskih Srba odgovornima za trenutnu krizu u zemlji.
Tvrdi da ona, kao ni drugi lideri EU, ne razumiju šta se zapravo dešava u BiH, za razliku od političara iz stranaka ekstremne desnice u pojedinim evropskim zemljama.
Nada se da će uskoro imati priliku da uspostavi bolje odnose sa SAD-om, odnosno s administracijom Donalda Trumpa, te pretpostavlja da bi tada mogao uslijediti i manji međunarodni pritisak na RS. P
otvrdio je da je spreman ponuditi Trumpu upravljanje nalazištem litijuma koje se nalazi na teritoriji RS.
Komentarišući arbitražne sporove vrijedne više od milijardu eura koji su nastali zbog postupaka vlasti RS, Dodik je izjavio da Banja Luka ne bježi od svojih obaveza, ali traži da se najprije uključi država, a tek potom da entitet izmiri dug.
Zahtjev HEP-a za 100 miliona eura odštete od RS
Tom prilikom spomenuo je i odštetni zahtjev Hrvatske elektroprivrede (HEP) prema vlastima RS za isplatu oko 100 miliona eura zbog neisporučene električne energije iz termoelektrane u Gacku, čiju su izgradnju u bivšoj SFRJ zajednički finansirale Hrvatska i BiH.
“Hrvati nešto tu traže, oni prijete. Ali imamo mi priliku i za kontranapad, što se tiče hidroelektrane Plat. A to se gradilo u komunizmu, kad smo svi bili jedna država. U ratu je puštena voda iz akumulacije kod Trebinja (za Plat), a struje nismo dobili. Tek na kraju rata nešto je dogovoreno. I tu smo mi oštećena strana. Sada im nudimo kompenzaciju za tu priču s rudnikom i termoelektranom Gacko, ali oni u Zagrebu nemaju snage za to”, rekao je Dodik.