Bez direktne zabrane, dizel motori polako nestaju iz ponude narodnih brendova, ostavljajući kupce sa sve manje opcija. Dizel će kao preskupi “teret” nestati kroz tržišne mehanizme jer ga čine neisplativim za prosječne vozače koji će se morati okrenuti alternativama.
Ova transformacija nije slučajna – rezultat je pažljivo osmišljene strategije koja kombinuje ekološke propise i ekonomske pritiske. Stoga, nije čudo što iz Brisela žele istisnuti motore s unutrašnjim sagorijevanjem, a prvenstveno dizele.
Gledajući kataloge vodećih proizvođača automobila, primijetit ćete ovaj obrazac: dizel verzije masovno zamjenjuju samopunjivi blagi (MHEV) i klasični hibridi (HEV). Volkswagen grupa je najveći zagovornik dizelaša, jer svi komercijalni brendovi ih imaju u konfiguratoru, mada ponuda iz godine u godinu kopni na račun nove generacije elektrifikovanih modela. Novi T-Roc na primjer više neće imati TDI u ponudi, jer će ga zamijeniti hibrid. Kroz par godina, očekivati je da se isto desi i s Golfom i svim ostalim derivatima iz grupe.
Razlog za odbacivanje dizelskih motora je krajnje jednostavan. Moderni hibridi nude sličnu ili bolju ekonomičnost bez dodatnih komplikacija, a pritom uz manje troškove u proizvodnji i bezazlenije održavanje ne zahtijevaju punjenje na utičnici.
S obzirom na visok godišnji porez na zapadu, dizel je na putu da postane rezervat premium proizvođača i dostupan samo u najluksuznijim modelima. Međutim, čak i Mercedes, koji je razvio jedan od najefikasnijih hibridnih motora u svojoj klasi i već razmatra uvođenje te tehnologije u sveti linijski šestocilindarski motor. Za sada, nova generacija kompaktnih vozila, poput novog Mercedesa CLA, neće nuditi dizel verzije, već samo benzinske ili električne.
Dizel će postati preskup
Zašto toliki broj proizvođača istovremeno napušta dizel? Odgovor leži u kombinaciji faktora koji će 2026. godine učiniti ova vozila neisplativim za većinu kupaca.
Euro 7 standardi donose tehnološke zahtjeve koji značajno dižu proizvodne troškove. Nove sisteme za prečišćavanje emisija mora neko platiti, a to će biti krajnji kupci. Evropski standardi za goriva dodatno komplikuju situaciju.
Kada cijena goriva poraste, a vozila postanu skuplja za kupovinu, ekonomska prednost dizela jednostavno nestaje. Kompleksnije tehnologije znače i skuplje održavanje kroz životni vijek vozila, a tome svjedočimo već godinama kada su moderni dizelaši u pitanju, budući da su opterećeni s nekoliko preskupih “satelita”.
Analitičari predviđaju pad prodaje dizel automobila u EU za 20-30 posto do kraja 2026. godine. Osnovni ekonomski princip kaže: manja ponuda, viša cijena. Dizel će ostati dostupan, ali kao premium opcija rezervisana za luksuzne modele čiji kupci mogu priuštiti skupe modele i dodatne troškove.
Šta to znači u praksi?
Ako planirate kupovinu, ovo je možda posljednja godina kada je dizel ekonomski opravdan izbor. Nakon 2026., razlika u cijeni između dizela i alternativa – hibridnih ili električnih vozila – postat će minimalna ili će se potpuno izgubiti.
Tržište već nudi zanimljive alternative. Renaultovi i Dacijini modeli koji kombinuju dvogorivni sistem hibrida sa LPG-om i dva odvojena rezervoara benzina i plina, na primjer, omogućavaju autonomiju do 1.500 kilometara bez posjete pumpi ili bilo kakve potrebe za punjenjem. Za prosječne vozače koji traže ekonomično rješenje, to može biti pametnija investicija od tradicionalnog dizela.
Era pristupačnog dizela polako se zatvara. Ne kroz zabranu, već kroz tržišne mehanizme koji ga čine neisplativim. Za prosječnog vozača, budućnost je u drugim tehnologijama i sve manje u dizelašima.
