Školstvo u našoj državi i naš obrazovni sistem treba da bude jedan od generatora razvoja, tačnije da stvara kadrove i ljude koji će doprinositi i unaprjeđivati našu društvenu zajednicu. Zbog toga, jasno rečeno, posao nastavnika i profesora se mora cijeniti. Uvijek ćemo se zalagati za poboljšanje standarda naših prosvjetnih radnika. Škola mora biti mjesto gdje se rado dolazi, uči, razvija i gdje naši profesori i djeca imaju sve što im je potrebno za nastavni proces.
Ministarstvo obrazovanja nauke, kulture i sporta USK-a radi na jako puno aktivnosti fokusiranih na reformu obrazovnog sistema kroz izradu novih zakona, donošenje novih Pedagoških standarda čime se stvaraju bolji uvjeti za provođenje kurikularne reforme, unaprjeđenje nastavnih planova u srednjim školama, a radi osiguranja što bolje usklađenosti ponude obrazovnih profila sa tržištem rada. O aktivnostima koje se realiziraju u ovom Ministarstvu, za Krajinu je govorio Denis Osmankić, ministar Ministarstva obvrazovanja, nauke, kulture i sporta.
KRAJINA: Šta je osnovni fokus u radu ovog Ministarstva?
Osmankić: U ministarstvu smo fokusirani na nekoliko segmenata, a to su: reforma obrazovnog sistema, tačnije kurikuluma koji će omogućiti kvalitetnije obrazovanje našoj djeci, podizanje standarda i uvjeta rada nastavnicima i profesorima u USK-u, obrazovnu infrastrukturu i nastavne sadržaje i učila, digitalizaciju nastavnog i administratvnog procesa u školama kao i provođenje svih aktivnosti na izradi zakona i podzakonskih akata.
KRAJINA: U kojoj su fazi pregovori sa sindikatima obrazovanja ?
Osmankić: S našim sindikatima smo postigli dogovore oko potpisivanja novih kolektivnih ugovora 2024. godine gdje smo poboljšali standard naših prosvjetnih radnika. Povećanjem osnovice i koeficijenata naši prosvjetni radnici su na četvrtom mjestu u Federaciji BiH. Ono što mogu posebno istaći da smo opredijeljeni u Vladi USK-a da i u narednom periodu radimo na materijalnom statusu naših prosvjetnih radnika. Ono o čemu moramo voditi računa jeste da je nastavna profesija plemenita. Školstvo u našoj državi i naš obrazovni sistem treba da bude jedan od generatora razvoja, tačnije da stvara kadrove i ljude koji će doprinositi i unaprjeđivati našu društvenu zajednicu. Zbog toga, jasno rečeno, posao nastavnika i profesora se mora cijeniti. Uvijek ćemo se zalagati za poboljšanje standarda naših prosvjetnih radnika. Škola mora biti mjesto gdje se rado dolazi, uči, razvija i gdje naši profesori i djeca imaju sve što im je potrebno za nastavni proces.
KRAJINA: Digitalizacija je nova era, koliko su naše obrazovne ustanove ukorak s novim tehnologijama?
Osmankić: Danas živimo u digitalnom dobu. Dio naše politike obrazovanja odnosi se i na digitalizaciju škola. To podrazumijeva prvenstveno digitalizaciju školske administracije koja će omogućiti lakšu i bržu komunikaciju Ministarstva sa menadžmentom škola, kao i nadzor nad poslovima, ugovorima, projekcijama odjeljenja, javnih nabavki i sve ono što podrazumijeva administraciju unutar škole. Uvođenjem E-dnevnika omogućit ćemo bolju komunikaciju roditelja sa nastavnim osobljem i ministarstvom. Tačnije, roditelji će u svakom trenutku imati informacije o ocjenama, vladanju, nastavnim i vannastavnim aktivnostima njihove djece u školi. Provodimo kontinuirano aktivnosti na implementaciji E-škole. Osim toga u toku su pregovori sa međunarodnim organizacijama i obrazovnim agencijama u vezi angažmana eksperata na izradi strateških dokumneta za sve nivoe obrazovanja i nauke. Plan je odrediti strateške pravce obrazovanja od predškolskog do visokog obrazovanja, definirati prioritete obrazovanja, način njihove realizacije, te utvrditi finansijski okvir za provođenje i stvoriti bolje uvjete za aplikacije na projekte od značaja za obrazovanje kod viših nivoa vlasti i međunarodnih organizacija.
U toku je implementacija projekta za jačanje srednjeg stručnog obrazovanja, koji je podržan od strane GIZ-a i Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona, u saradnji s Privrednom komorom USK. Ovaj projekat ima za cilj unaprjeđenje srednjeg stručnog obrazovanja, kako bi našim učenicima pružili znanja i vještine koje su usklađene sa stvarnim potrebama tržišta rada. U okviru ovog projekta, inovirali smo dva postojeća nastavna plana i programa za zanimanja kuhar i automehaničar, a izradili smo i potpuno novi nastavnu plan za zanimanje tehničar obrade materijala na CNC mašinama. Inovacije koje smo implementirali temelje se na potrebama tržišta rada i, što je najvažnije, na ishodima učenja. Ovi novi i inovirani planovi i programi nisu samo usmjereni na tehnička znanja, već uključuju i digitalne i zelene kompetencije, kao i sve druge ključne kompetencije koje naši učenici trebaju kako bi bili konkurentni na tržištu rada. U saradnji s GIZ-om i Privrednom komorom, provedene su obuke za nastavno osoblje, s ciljem jačanja kapaciteta za implementaciju novih nastavnih planova, ali i obuke za master trenere mentora praktične nastave. Osim toga, organizovane su dvije obuke za mentore praktične nastave, čime je dodatno osnažena saradnja između škola i privrede, jer vjerujemo da upravo ta saradnja čini osnovu za kvalitetnu praktičnu nastavu i prijenos stvarnih vještina našim učenicima. Ovaj projekat je samo jedan od koraka ka modernizaciji obrazovnog sistema u našem kantonu, te vjerujemo da će donijeti dugoročne koristi, kako našim učenicima, tako i privredi, koja će dobiti kvalifikovane i dobro pripremljene radnike.
Svako dijete ima jednako pravo pristupa i jednake mogućnosti sudjelovanja u odgovarajućem osnovnom odgoju i obrazovanju, bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi. Jednak pristup i jednake mogućnosti podrazumijevaju osiguranje jednakih uvjeta i prilika za sve za početak i nastavak daljnjeg odgoja i obrazovanja. Odgovarajući odgoj i obrazovanje podrazumijeva odgoj i obrazovanje koje je u skladu s utvrđenim standardima i osigurava djetetu da na najbolji način razvije urođene i potencijalne umne, fizičke i moralne sposobnosti. Također, u domenu inkluzije, Ministarstvo obrazovanja je započelo sa reformom kada je u pitanju proces procjene, praćenja i upućivanja djece s teškoćama ili invaliditetom u skladu sa Međunarodnom klasifikacijom funkcioniranja, invaliditeta i zdravlja. Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta i Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne politike uz podršku UNICEF-a zajedno rade na usklađivanju sistema procjene djece sa poteškoćama u razvoju sa Međunarodnom klasifikacijom zdravlja, invaliditeta i funkcioniranja tkz. MKF na području USK. Osnovni cilj zajedničke saradnje jeste usklađivanje sistema procjene djece sa poteškoćama u razvoju sa Međunarodnom klasifikacijom invaliditeta i funkcioniranja na području našeg Kantona od rođenja do 15. godine života, te definiranje modaliteta saradnje i podrške radu prvostepenog Stručnog tijela za procjenu, praćenje i upućivanje djece s poteškoćama ili invaliditetom, a čija djelatnost će biti identifikacija, procjena, praćenje i instruiranje svih ustanova i drugih pravnih i fizičkih lica sa područja USK koja sa djecom sa razvojnim poteškoćama i članovima njihovih porodica izvode aktivnosti iz oblasti odgoja i obrazovanja, zdravstva i rehabilitacije, te podrške iz oblasti socijalne zaštite.
KRAJINA: Koliko je Ministarstvo donijelo novih zakonskih prijedloga?
Osmankić: Imamo nekoliko zakona koje su završile radne grupe i koje ćemo uskoro uputiti u proceduru razmatranja kao što je Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Univerzitetu u Bihaću, zatim Nacrt Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, Nacrt Zakona o informisanju i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o studentskom standardu.
Nacrt Zakona o predškolskom odgoju usklađen je sa Okvirnim zakonom o predškolskom odgoju. Ovo zakonsko rješenje nudi bolje uvjete rada, vrtića, uređuje bolju organizaciju kako javnih vrtića tako i privatnih ustanova. Uvažili smo sugestije sindikata gdje god je to bilo moguće kao i uposlenika javnih i privatnih vrtića. Planirano je preuzimnje javnih vrtića sa grantova na direktno budžetsko finansiranje što će omogućiti bolju podršku vrtićima i lakše funkcioniranje. Ovo je u nacrtu predloženo pa ćemo u javnoj raspravi vidjeti kakva su razmišljanja do konačnog prijedloga.
Intenzivno se radi i na poboljšanju oblasti informisanja i poboljšanju statusa novinara. Nacrtom Zakona o informisanju radna grupa je definirala prava i obaveze medija, zaštitu njihove nezavisnosti, poticanje slobode govora, jasna pravila finansiranja i upravljanja. Ovim Nacrtom Zakona se osigurava zaštita ljudskih prava, jer građani imaju pravo na tačne, blagovremene i objektivne informacije, što je nedovoljno regulisano trenutnim propisima. Nacrt Zakona će poboljšati dostupnost informacija od javnog interesa i mehanizme za njihovo dobijanje. Donošenje novog Zakona je nužnost da se odgovori na aktuelne izazove i omogući razvoj slobodnog i odgovornog medijskog sektora.
Također, sadržava zaštitu djece i maloljetnika, kao i izuzetke od potrebe davanja saglasnosti roditelja za izvještavanje o maloljetnicima. Obaveza pravnog sistema države je osigurati fizičku, emocionalnu, socijalnu dobrobit djece i mladih. Djeca su često nesvjesna posljedica svog ponašanja i izložena negatevnim utjecajima nasiljem i zloupotrebama. Propisane su odredbe koje štite maloljetnike u medijskom prostoru, internetu, društvenim mrežama, kao i pravila za medije koji izvještavaju o maloljetnicima ili su direktni sudionici.
KRAJINA: Koliko je Ministarstvo angažirano na pružanju podrške mentalnom zdravlju maloljetnika?
Osmankić: Ministarstvo provodi mnoštvo aktivnosti na zaštiti podrške mentalnom zdravlju maloljetnika, kao i sigurnosnim mjerama u školama. Osim donošenja ovog Zakona, u nove kurikulume ugradili smo sadržaje koji se odnose na medijsku pismenost. Izrađujemo i druge programe prevencije.
Proveden je projekt, pod nazivom: “Um je važan”, kojim je obuhvaćena sedamdeset i jedna škola na području USK-a, kako saradnici, nastavnici, djeca tako i njihovi roditelji, staratelji. Početkom aprila, za vrijeme proljetnog raspusta, slijedi nastavak projekta “Um je važan” koji će se raditi u srednjim školama, što obuhvata i uvođenje programa sekundarne prevencije u srednjim školama. Zaista smo u Ministarstvu zabrinuti zbog trenutnog stanja i prevelikoj izloženosti djece i maloljetnika neželjenim sadržajima (primjer tiktok izazov koji je aktuelan, cyberbullying, izloženost uznemirujućem sadržaju, pretjerana izoliranost djece zbog prečestog korištenja interneta) zbog čega smo posvećeni aktivnostima povećanja sigurnosti u školama.
Ovom prilikom mogu i najaviti da je Ministarstvo uspjelo dogovoriti eksperte UNICEF- a iz oblasti medija koji će raditi edukaciju novinara, najvjerovatnije početkom mjeseca aprila, naravno na vrijeme ćete svi biti pozvani.
KRAJINA: U kojoj fazi je usaglašavanje studentskog standarda?
Osmankić: Na osnovu Zakona o studentskom standardu iz 2018. godine donesen je novi Pravilnik o stipendiranju 2022. godine što je omogućilo da i za ovu akademsku godinu dodjeljujemo stipendije našim studentima, konkurs za stipendije je završen, formirali smo komisiju za ocjenu i pregled pristiglih prijava. Za ovu namjenu u budžetu smo predvidijeli iznos od 250.000,00 KM. Iznos pojedinačne stipendije će zavisiti od broja prijava.
Pored pobrojanih aktivnosti važan projekat jeste subvenciniranje studentske ishrane. Radi se na izradi pravilnika o studentskoj ishrani kao i izradi aplikacije potrebne za provođenje ove aktivnosti. Plan je da od naredne akademske godine, studenti koji studiraju na Univerzitetu u Bihaću imaju osiguran obrok i da mogu po želji birati ugostiteljski objekat na području Grada Bihaća. U budućnosti planiramo raditi i dalje na poboljšanju studenskog standarda.
KRAJINA: Šta možete reći o investicijama za koje je nadležno ovo Ministarstvo?
Osmankić: Budžet ovog ministarstva iznosi više od 30 milona KM. Ukoliko dodamo sve naše korisnike taj iznos je i veći od 160 miliona KM od ukupnih 390 miliona koliki je Budžet USK-a. Najveći izdaci su za primanje zaposlenih u iznosu od preko 130 miliona KM, dok sve ostale obaveze trebamo servisirati kroz razliku koja nam ostaje. Nastavićemo snažno ulagati sredstva za školsku infrastrukturu. Ove godine smo u Budzetu USK obezbijedili oko 3 miliona KM za školsku infrastrukturu, 3 miliona KM za opremu za obrazovanje i kulturu. Opredijeljeni smo za veći obuhvat djece u preškolskim ustanovama i u 2025. godini ćemo posebno akcenat staviti na proširenje kapaciteta u našim predškolskim ustanovama. Kroz projekte ćemo financirati rekonstrucije škola, učionica, školskih sala, igrališta, školskog namještaja i vrtića. Time želimo poboljšati uslove u svim našim ustanovama, a sve u cilju boljih uvjeta za rad naših prosvjetnih radnika i učenika.
KRAJINA: U kojem su rangu ulaganja u sport i kulturu?
Osmankić: Kada je u pitanju sport, grant Sportskog saveza USK iznosi 1.300.000, 00 KM. Kako smo usvojili Strategiju razvoja sporta na području USK, trebamo težiti ka tome da stvorimo kvalitetnu sportsku infrastrukturu koju će koristiti naši sportski klubovi i rekreativci. Sportski savez i sportska udruženja ćemo nastaviti financirati iz budžeta USK. U 2024. godini za sportske aktivnosti smo izdvojili više od 2.000.000,00 KM, što ćemo nastaviti i u 2025. godini.
U toku 2024. godine raspisana su dva Javna poziva za dodjelu sredstava iz Granta za kulturu u kojem je budžetom Unsko-sanskog kantona bilo raspoređeno 200.000,00 KM. Na Javnom pozivu prijavilo se 36 aplikanata koji su zadovoljili kriterije, te je tim aplikantima dodijeljen iznos od 181.600,00 KM. Dodijeljena sredstva jesu namjenska koja se koriste za finanisranje i sufinansiranje programa i projekata u oblasti kulture. Krajnji korisnici za dodjelu sredstava kada je riječ o Grantu za kulturu jesu umjetničke organizacije, ustanove i udruženja, fondacije i nositelji programa u kulturi koji obavljaju djelatnost u oblasti kulture na području Unsko-sanskog kantona. Većinom se njihovi kandidirani projekti i programi odnose na realizaciju različitih koncerata, festivala, umjetničkih izložbi, promocija knjiga, snimanje edukativnih filmova, realizaciju različitih radio i tv emisija i sl. Cilj ovih kao i svih drugih finansiranja i sufinansiranja koje Ministarstvo provodi jeste stvaranje boljih uslova za rad institucija i udruženja iz oblasti kulture. Bitno je napomenuti da će nakon dostavljenih izvještaja od strane korisnika sredstava iz 2024. godine i pravdanja sredstava, Ministarstvo krenuti u postupak objave novog Javnog poziva za dodjelu sredstava iz Granta za kulturu za 2025. godinu za sredstva koja su planirana budžetom u iznosu od 200.000,00 KM.
Za nacionalna kulturna društva od posebnog značaja svake godine u budžetu su planirana sredstva u ukupnom iznosu od 50.000,00 KM. U 2024. godini sredstva u iznosu od 39.400,00 KM iz ovog granta dodijeljena su za tri društva i to za: Bošnjačku zajednicu kulture „Preporod“ iz Bihaća, Bužima i Cazina. Prema odluci o kriterijima sredstva ovog granta dodjeljuju se nacionalnim kulturnim društvima od posebnog značaja za Unsko-sanski kanton. Sredstva su namjenska i koriste se organizaciju kulturnih sadržaja, pomoć izdavaštvu i umjetničkoj produkciji, otkup knjiga i sl.
Kad je riječ o grantu kojim se institucijama kulture (Univerzitetska biblioteka, Arhiv, Muzej, Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa i Spomen biblioteka „Skender Kulenović“ Bosanski Petrovac) dodjeljuju sredstva, napominjem da se tu radi o kapitalnom grantu kojim je u Budžetu Unsko-sanskog kantona za 2024. godinu planirano 290.000,00 KM, a utrošeno je ukupno 166.700,00 KM. Sredstva su utrošena na obnovu i rekonstrukciju objekata, modernizaciju i unaprjeđenje muzejske infrastrukture u sklopu Sale Prvog zasjedanja AVNOJ-a i historijskog depoa, obnovu i rekonstrukciju Kantonalne univerzitetske biblioteke u Bihaću, adaptaciju prostorija i nabavku opreme za Arhiv Unsko-sanskog kantona. Pored granta za obnovu objekata kantonalnih ustanova kulture kojim je u budžetu za 2025. godinu planirano 200.000,00 KM, tu su još i kapitalni grantovi za obnovu kulturnog naslijeđa-nacionalni spomenici za koji su planirana sredstva od 150.000,00 KM, grant za obnovu objekata i lokaliteta kulturnog naslijeđa 200.000,00 KM, grant za obnovu objekata kulutre od 50.000,00 KM. Očuvanje i promocija kulture i njenih vrijednosti zasigurno doprinose i mnogim ciljevima održivog razvoja, kvalitetnijoj životnoj sredini, promociji rodne ravnopravnosti i inkluzivnosti društva.
KRAJINA: U kojoj mjeri se Ministarstvo bavi suštinski pitanjima mladih ljudi?
Osmankić: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta bavi se pitanjima mladih. Sektor za visoko obrazovanje, nauku, kulturu, sport, informisanje i mlade obavlja poslove koji se odnose na ukupne institucionalne mehanizme brige vlasti prema mladima, saradnju i koordinaciju zadataka sa omladinskim sektorom i omladinskim udruženjima na istraživanju o potrebama i problemima mladih, kao i na definiranju i predlaganju strategije prema mladima, uspostavljanju i održavanju sveobuhvatne baze podataka o mladima u saradnji sa drugim institucijama u Unsko-sanskom kantonu i Bosni i Hercegovini, aktivnosti u vezi informiranja mladih i jačanja uključivanja mladih u procese odlučivanja, definiranje, utvrđivanje i provođenje programa djelovanja za mlade u oblastima iz nadležnosti ministarstva, planiranje posebnih sredstava pri usvajanju budžeta za izvršavanje zadataka koji proizlaze iz Zakona o mladima Federacije Bosne i Hercegovine; praćenje realizacije postojećih programa u oblasti mladih na kantonalnom nivou, koordiniranje saradnje koja se odnosi na mlade, izradu analiza, izvještaja, informacija, elaborata, studija, programa, planova, procjena i drugih stručnih, informativnih, planskih, dokumentacionih i analitičkih materijala u oblasti mladih, stručnu obradu sistemskih rješenja od značaja za mlade i vrši i druge poslove u cilju zaštite interesa mladih. U budžetu Kantona planiraju se sredstva za mlade.
S tim u vezi Ministarstvo nastoji i kroz budžet pružiti podršku mladima direktno ili kroz rad i njihovo djelovanje kroz udruženja i organizacije koje okupljaju mlade s područja našeg kantona. Tako je u 2024. godini ovo Ministarstvo izdvojilo 200.000,00 KM za sredstva koja su dodijeljena putem Javnog poziva za raspodjelu sredstava tekućeg granta – Grant za mlade. Ta sredstva su dodijeljena za programe i projekte koji su od interesa za mlade. Pravo učešća na ovom Javnom pozivu imaju udruženja, ustanove, mediji ili druga pravna lica koja se bave pitanjima mladih na području Unsko-sanskog kantona.
Sredstva su u 2024. godini dodijeljena za projekte koji su od interesa za mlade, a odnose se na: rad, zapošljavanje i poduzetništvo mladih, obrazovanje i edukaciju mladih, sigurnost mladih, kulturu i sport i aktivizam.
Za sve projekte koji se tiču rada s mladima jedan od najznačajnih kriterija jeste da se isti implementiraju na području Unsko-sanskog kantona, da su originalni, zanimljivi i korisni, te da podstiču mlade da se uključe i budu aktivni članovi sredine u kojoj žive. U budžetu za 2025. godinu sredstva za Grant za mlade su planirana u iznosu od 200.000,00 KM. Sredstva su namjenska i koriste se za finansiranje i sufinansiranje programa i projekata asocijacija i udruženja mladih koja su registrirana za obavljanje navedene djelatnosti i koji svoju aktivnost obavljaju na području Unsko-sanskog kantona. Sredstva se mogu koristiti i za nabavku opreme, instrumenata, dijelova opreme i materijalno-tehničkih sredstava neophodnih za ostvarivanje programskih zadataka, za sanaciju i adaptaciju prostorija, a sve u cilju stvaranja preduvjeta za rad asocijacija i udruženja mladih. Sredstva se dodjeljuju na osnovu kriterija usvojenih od strane Vlade Unsko-sanskog kantona. Prednost pri dodjeli sredstava imaju asocijacije i udruženja mladih koja u svojim upravljačkim strukturama imaju 2/3 mladih u skladu sa članom 4. Zakona o mladima. Također, Ministarstvo svake godine u Budžetu planira sredstva za rad Vijeća mladih Unsko-sanskog kantona, kao krovne organizacije koja okuplja mlade ljude s područja našeg kantona. Uloga Vijeća mladih iznimno je značajna, jer se kroz Vijeća mladih uspostavlja veza između vlasti i mladih, čime su mladi dobili mehanizam da iskažu svoje potrebe, koje će biti realne jer će dolaziti s najnižih nivoa posredstvom legitimnih predstavničkih tijela Vijeća mladih, a vlasti su dobile mehanizme kako na njih odgovoriti. Vijeće mladih Unsko-sanskog kantona osnovano je od strane pet općinskih vijeća mladih: Vijeće mladih Velika Kladuša, Vijeće mladih Cazin, Vijeće mladih Bosanska Krupa, Vijeće mladih Ključ i Vijeće mladih Sanski Most. Kroz Grant za Vijeće mladih u 2024. godini dodijeljena su sredstva u iznosu od 30.000,00 KM za redovne programske aktivnosti Vijeća mladih poput: sastanci Upravnog odbora Vijeća mladih USK-a, trening Vijeća mladih USK-a, aktivnost: Jake lokalne zajednice za jak kanton, aktivnost: Aktivni građani-aktivna zajednica, zatim izradu izvještaja, evaluacija, promocija programa. I u 2025. godini Ministarstvo je u Budžetu planiralo sredstva za rad Vijeća mladih Unsko-sanskog kantona u iznosu od 30.000,00 KM.