ezona berbe i otkupa gljiva krenula je širom Bosne i Hercegovine, a zbog velike potražnje na evropskom tržištu otkupljivači u pojedinim mjestima beračima isplaćuju i do 25 KM po kilogramu.
S druge strane, sve je manje berača: mlađi izbjegavaju sakupljanje, pa teret posla nose stariji, što dodatno smanjuje količine na tržištu.
Vlasnik kompanije iz Čelinca koja se bavi otkupom i preradom šumskih plodova, Boran Maglov, kaže za Glas Srpske da je gljiva dobro rodila u Hercegovini (posebno Nevesinje) i u srednjoj Bosni.
„Iako je godina bila sušna, prezadovoljni smo kako je sada rodila gljiva. U proteklih 15 dana izvezli smo oko 40 tona. Imamo kooperante i otkupne stanice širom zemlje, a saradnja je ugovorna“, navodi Maglov, dodajući da su mu glavni kupci Italija i Slovenija, dok su Francuska, Njemačka i Austrija ove godine opreznije zbog recesije.
Prema njegovim riječima, trenutna otkupna cijena vrganja prve klase kreće se 8–10 KM/kg, ali zavisi isključivo od ponude i potražnje.
„Kad gljive nema ni u Rumuniji ni u Bugarskoj, plaćamo je i višestruko skuplje. Ako cijena padne na 6 KM, tada smo prinuđeni gljivu zamrzavati, što nosi visoke troškove“, ističe Maglov, uz napomenu da je manjak berača sve veći problem.
Drugačiju sliku daje Mladen Mijatović iz Zvornika: „Ovo je najlošija sezona u posljednje četiri decenije. Trebala je krenuti u maju, ali gljiva gotovo da nije bilo. Do juče nisam otkupio više od 150 kilograma. Kupci iz Njemačke, Švajcarske, Francuske stalno zovu, ali nemamo šta da ponudimo.“
Kaže da je otkupna cijena vrganja proteklih dana dostizala 18–25 KM, što je neuobičajeno za ovo doba godine.
„Potražnja je ogromna, ali ako uskoro ne padnu kiše, biće slabo. Mlađi ljudi neće da beru, stariji iz godine u godinu odustaju“, upozorava Mijatović.
Instruktor gljivarstva iz Centra za posjetioce „Pecka“ kod Mrkonjić Grada, Boro Marić, opisuje treću sliku: „Gljiva ima posvuda. Na terenu je dosta berača – i onih koji prodaju, i entuzijasta. Većina uobičajenih vrsta je tu, a ove godine sam prvi put našao i kovrdžavu kokicu – rijetku, ali jestivu gljivu.“
Marić podsjeća da se gljive ne smiju konzumirati, prodavati ili poklanjati dok se sigurnost vrste ne provjeri. Kaže da je porasla zainteresovanost zahvaljujući dostupnoj literaturi i onlajn kartama za provjeru vrsta. Najavljuje standardne škole gljivarstva prva dva vikenda u oktobru, tematsku izložbu na Zelenkovcu ovog vikenda i događaj narednog vikenda u rasadniku kod Balkane.
