Centralna banka Bosne i Hercegovine (CB BiH) je koordinator aktivnosti različitih institucija za pridruživanje SEPA-i. Osim Centralne banke, u Koordinacionom odboru su entitetska ministarstva finansija, entitetske agencije za bankarstvo i Udruženje banaka u Bosni i Hercegovini. To znači da institucije različitih nivoa vlasti moraju uraditi svoj dio posla kako bi se Bosna i Hercegovina pridružila SEPA-i.
Naime, kako su napomenuli iz Centralne banke, bit će neophodno da te institucije naprave zakonske prilagodbe da bi se podnijela Aplikacija za članstvo u SEPA-i. Ukazali su da rade na izradi te aplikacije koja se podnosi Evropskoj komisiji i Evropskom platnom vijeću. Istakli su to kada bismo Aplikaciju mogli podnijeti i kada bismo mogli postati članica SEPA-e.
“Kada entitetska ministarstva okončaju aktivnosti na prilagođavanju zakonskih rješenja odredbama Direktive Evropske unije, stiču se preduslovi za apliciranje, te bi podnošenje Aplikacije za članstvo u SEPA-u bilo moguće tokom ove godine, a implicitno i članstvo u SEPA-i”, naglasili su iz Centralne banke.
Kao ništa manje važne preduslove za ovo članstvo istakli su tehničke preduslove, a za koje su podsjetili da su u drugoj fazi.
“U skladu sa svojim mandatom aktivno radimo, kako na analizi mogućih modaliteta integracije, tako i na analizi konkretnih tehničkih rješenja, kako bi se nakon formalnog prijema u SEPA-i pokrenuo i platni promet u SEPA aranžmanu. Sve kako bi građani i privreda što prije imali konkretne koristi, što jeste konačan cilj”, obrazložili su.
Šta donosi SEPA
U SEPA-i je 41 država u i izvan Evropske unije te za Zapadni Balkan (Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Kosovo) predstavlja prvi stub Plana rasta EU. Zapravo, članstvo u SEPA-i je jedan od uslova za članstvo u EU. Iz Centralne banke su se osvrnuli na neke od benefita ovog članstva.
“Stvorit će se uslovi da naknade za prekogranične transakcije budu jednako tarifirane. Istraživanjima Svjetske banke je utvrđeno da pravna i fizička lica na Zapadnom Balkanu plaćaju šest puta veću proviziju za prekogranične transakcije, nego pravna i fizička lica u SEPA-i”, naglasili su.
Koliko će to biti značajno za bh. ekonomiju istakli su podatak da Bosna i Hercegovina s državama SEPA-e ima 80 posto uvozno-izvoznih aktivnosti te da većina bh. dijaspore, koja doznakama generiše 10 posto bh. bruto društvenog prihoda (BDP), živi u državama SEPA-e. Ocijenili su da će se ovim osigurati dodatni rast BDP-a Bosne i Hercegovine te su se osvrnuli na još neke benefite.
“Pravi se korak naprijed ka članstvu u EU, postiže se bolja investiciona klima, povećavaju formalni novčani tokovi, smanjuje se siva ekonomija te poboljšava standard građana i privrednika”, dodaju.
Za njih je nesumnjivo da će rast konkurentnosti i transparentnosti te osnaživanje kohezije s dijasporom imati pozitivan utjecaj na bh. ekonomiju, stvaranje dodatnih vrijednosti na tržištu te značiti zamah u inovacijama i digitalizaciji privrede i finansija.