“Već je prošlo previše vremena da se prizna volja američkog naroda. U skladu sa svojim zakletvom i dužnošću prema Ustavu i zemlji, potvrđujem ono što vjerujem i što je tri četvrtine saveznih država ratifikovalo: 28. amandman je zakon zemlje, koji garantuje svim Amerikancima jednaka prava i zaštitu prema zakonu, bez obzira na njihov spol”, objavio je Biden.
Ipak, odmah po ovoj objavi su pravni eksperti saopštili da bi dodavanje ovog amandmana u Ustav bilo protivzakonito.
Uslijedili su i napadi članova Republikanske stranke, a kao i pravni eksperti, oni su ukazali na to da je tekst ovog amandmana usvojen prije više od 50 godina, uz klauzulu o vremenskom roku unutar kojeg se amandman mora ratificirati.
Naime, ovaj amandman je u Predstavničkom domu Kongresa SAD-a usvojen 1971., a u Senatu 1972. godine, uz rok od sedam godina za ratifikaciju.
Kako bi amandman bio ratifikovan, prema Ustavu SAD-a, potrebno je da tri četvrtine, odnosno 38, saveznih država to ratificira u svojim legislativnim tijelima.
Do isteka prvobitnog roka 1979. godine, 30 država je ratifikovalo ovaj amandman, a onda je došlo do produžetka roka do 1982. godine, mada neki ustavni eksperti kažu da je ovaj potez bio više ceremonijalni, te da je 1979. godine zvanično propala inicijativa za usvajanje ovog amandmana.
Bez obzira na to, brojne države su nakon 1979. godine ratificirale ovaj amandman, a kada je to uradila Virginia 2020. godine, čime je postala 38. država koja je ratifikovala dokument, grupe koje podržavaju usvajanje argumentirale su da su ispunjeni uslovi iz Ustava SAD-a kako bi ovaj tekst i zvanično postao dio najvažnijeg američkog pravnog dokumenta.
Bidenova deklaracija, koja je došla četiri godine nakon ratifikacije u Virginiji, nema pravnu snagu, ali je svejedno izazvala svojevrsni haos i novi “rat” između Demokratske i Republikanske stranke.
Prema Ustavu SAD-a, odnosno Članu V ovog dokumenta, ne postoji vremenski rok za ratifikaciju amandmana.
Tako je, recimo, 27. amandman, po kojem svi zakoni o povećanju plate zastupnicima u oba doma američkog Kongresa stupaju na snagu tek nakon narednih legislativnih izbora u SAD-u, na svoju rafitikaciju čekao 202 godine.
Međutim, u originalnom tekstu zakona kojim je pokrenuta inicijativa za usvajanje ovog amandmana je napisano da postoji rok od sedam godina, zbog čega republikanci i brojni pravni eksperti kažu da je riječ o drugačijem slučaju.
Na kraju, finalna odluka će vjerovatno biti na Vrhovnom sudu, čiji zadatak je provjera legislative, što uključuje i amandmane, i njihove usklađenosti s Ustavom SAD-a.
Što se tiče samog amandmana, njegov cilj je da žene i muškarci u SAD-u imaju potpuno ista prava i da su u istoj poziciji pred zakonom.
