Odluka da se cijepljenje u Austriji učini obveznim od 18. godine ne samo da ima značajan utjecaj na necijepljene osobe u zemlji – nego se sada i sektor skrbi također suočava s ogromnim izazovima. Naime, dio medicinskog osoblja, koji uglavnom dolazi iz istočne Europe, nije zaštićen od virusa korone cjepivom, a mnogi su također cijepljeni cjepivom koje nije priznato u Austriji. Sve to potiče zabrinutost da će se Austrija suočiti s problemima u zdravstvu.
U raspravama o uvođenju obveznog cijepljenja Caritas je, primjerice, upozorio da cjepiva protiv korone Sputnik i Sinovac zasad treba priznati i bez službenog odobrenja. Uostalom, značajan dio zdravstvene skrbi i skrbi za starije osobe u zemlji ovisi o oko 60.000 ljudi koji putuju između istočne Europe i Austrije – od kojih su mnogi cijepljeni s ova dva cjepiva.
Prema Caritasu, pogođenima treba dati isti status kao i onima koji su se oporavili od Covida kako bi se izbjegli problemi. Parlament očito još nije čuo prijedlog i ignorira pozive Caritasa.
Konačno, obveza cijepljenja uključuje sve one osobe koje imaju prebivalište u Austriji – to prema zakonu izričito uključuje i sve “24-satne njegovatelje i osobe koje tjedno putuju na posao”.
Cijepljenje će se i dalje prihvaćati kao dokaz samo ako je provedeno službeno i s “centralno odobrenim cjepivom” u EU. No, to nije slučaj ni sa Sputnjikom ni sa Sinovcem.