Hiljade građana Rumunije izašle su na ulice Bukurešta i drugih gradova zahtijevajući duboke i stvarne reforme pravosudnog sistema. Protesti su usmjereni protiv političkog uticaja na sudove i tužilaštva, sporih procesa i izostanka odgovornosti za korupciju na visokom nivou. Posebnu težinu ovom okupljanju dalo je i prisustvo glavne evropske tužiteljice Laure Kövesi, koja je jasno poručila da pravda mora biti nezavisna i dostupna svima.
Rumunski građani su, uprkos brojnim pritiscima, pokazali da nisu spremni prihvatiti stanje u kojem se korupcija toleriše, a pravosuđe koristi kao alat politike. Njihova poruka je jasna – bez vladavine prava nema ni stabilne države, ni evropske budućnosti.
S druge strane, stanje u Bosni i Hercegovini, prema mišljenju mnogih analitičara i građana, još je teže nego u Rumuniji. Godinama se govori o zarobljenom pravosuđu, političkim uticajima na sudije i tužioce, selektivnoj pravdi i predmetima koji stoje u ladicama dok afere zastarijevaju. Povjerenje građana u pravosudni sistem nalazi se na historijskom minimumu.
Ipak, za razliku od Rumunije, u Bosni i Hercegovini nema masovnih protesta. Ne izlazi se na ulice, nema pritiska javnosti, nema jasne poruke da je ovakvo stanje neprihvatljivo. Građani su, čini se, umorni, razočarani ili uvjereni da se ništa ne može promijeniti.
Dok Rumuni protestima pokušavaju natjerati institucije da rade svoj posao, u BiH dominira tišina. Ta tišina, upozoravaju mnogi, možda je i veći problem od samog lošeg stanja – jer bez pritiska javnosti nema ni reformi, ni odgovornosti.
Primjer Rumunije pokazuje da promjene ne dolaze same od sebe. One počinju onda kada građani odluče da više neće šutjeti. Bosna i Hercegovina se, zasad, još nije probudila.
