Ekonomska stvarnost u Federaciji Bosne i Hercegovine iz mjeseca u mjesec postaje sve teža za prosječnog građanina. Najnoviji podaci pokazuju ono što se već odavno osjeća u svakodnevnom životu – plate više ne mogu pratiti rast cijena, a troškovi osnovnih životnih namirnica izmiču svakoj kontroli.
U novembru prosječna neto plaća u FBiH nije mogla pokriti ni polovinu potrošačke korpe, što jasno govori da veliki broj zaposlenih, uprkos redovnim primanjima, živi na granici egzistencije. Hrana, režije, stanovanje, gorivo i osnovne usluge bilježe konstantna poskupljenja, dok prihodi stagniraju ili rastu simbolično.
Građani se sve češće suočavaju s izborom između osnovnih potreba – platiti račune ili kupiti hranu, natočiti gorivo ili kupiti lijekove. Posebno su pogođene porodice s djecom, penzioneri i samci s prosječnim ili minimalnim primanjima, za koje je potrošačka korpa odavno nedostižna kategorija.
Dodatni problem predstavlja izostanak stvarne kontrole tržišta. Iako se o poskupljenjima govori gotovo svakodnevno, konkretne mjere koje bi zaustavile nekontrolisani rast cijena izostaju. Trgovci slobodno formiraju cijene, marže rastu, a teret inflacije gotovo u potpunosti snose građani.
Ekonomisti upozoravaju da, ukoliko se ovakav trend nastavi, broj ljudi koji neće moći osigurati ni osnovne uslove za život bit će sve veći. Posljedice neće biti samo socijalne, već i ekonomske – pad potrošnje, dodatno iseljavanje radno sposobnog stanovništva i rast sive ekonomije.
Sve je jasnije da prosječna plaća u Federaciji BiH više nije mjera pristojnog života, već puka statistika koja ne odražava realne troškove. Bez ozbiljnih intervencija države, jače kontrole cijena i rasta realnih primanja, svakodnevni život velikog broja građana mogao bi se svesti na puko preživljavanje.
