Evropska komisija je jučer i zvanično odobrila Reformsku agendu koju je krajem septembra usaglasilo i poslalo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Zajedno s informacijom o usvajanju, EU je dala i tačan plan kako se novac dobija i gdje on može ići.
Plan rasta za Zapadni Balkan je usvojen u sklopu aktuelnog sedmogodišnjeg budžeta EU, a vrijedan je šest milijardi eura. Od toga je u BiH trebalo stići nešto više od milijardu, ali je zbog kašnjenja s usvajanjem ovog dokumenta od naše zemlje oduzeto 10 posto sredstava, odnosno nešto više od 100 miliona eura.
Dakle, po usvajanju ovog dokumenta, BiH je “otključala” pristup iznosu od 976,5 miliona eura. Ipak, samo nešto više od 60 miliona eura stiže u BiH na osnovu usvojene Reformske agende, dok će se za ostatak novca morati provoditi ono što je usvojeno u septembru.
Struktuisan način podjele novca
Prije svega, novac je podijeljen na više načina, a prvi od njih je na sektore reformi koji su preslikani iz same usvojene Reformske agende. Riječ je o četiri sektora, a to su Zelena i digitalna tranzicija, Razvoj privatnog sektora, Ljudski kapital i Temelji.
Za Zelenu i digitalnu tranziciju predviđeno je 261.3 miliona eura, za Razvoj privatnog sektora je izdvojeno 223.7 miliona eura, za Ljudski kapital je predviđeno 234.1 milion eura, dok je za Temelje izdvojeno 257.7 miliona eura.
Kada uđemo u detalje dokumenta, vidi se da su predviđeni i rokovi povezani uz šestomjesečne ocjene napretka BiH u skladu s Reformskom agendom.
Prva provjera je već u ovom mjesecu, a neke od reformi koje se očekuju od bh. vlasti do kraja godine urade veliki dio posla, a BiH ima potencijal da dođe do čak 373 miliona eura, odnosno više od trećine od ukupnih sredstava.
Međutim, da bi došli do ovog novca, bh. vlasti moraju, između ostalog, usvojiti Zakon o elektronskom identitetu i uslugama povjerenja za elektronske transakcije, usvojiti zakone o struji i gasu, usvojiti akcioni plan za harmonizaciju i jačanje roditeljskog odsustva na nivou cijele zemlje, usvojiti novi zakon o VSTV-u kojim bi se vršila adekvatna provjera imovine tužioca i sudija, usvajanje zakona na državnom nivou koji bi zaštitio zviždače, provesti snažniju zaštitu novinara od prijetnji i pritisaka na rad, te isplatu dugova entitetskih emitera BHRT-u.
Ovo su, naravno, samo od nekih stvari koje BiH mora provesti da bi dobila kompletan iznos, a svaka od stavki vrijedi određenu količinu novca.
Recimo, rješavanje pitanja BHRT-a bi otključalo 10.8 miliona eura, koliko vrijedi i ispunjavanje stavke o zaštiti novinara. Usvajanje zakona o VSTV-u vrijedi čak 14.5 miliona eura, a druge stvari koje bi bile pokrivene ispunjenjem ovog uslova bi donijele još nešto više od 12 miliona eura kroz Plan rasta.
Nešto kroz kredite i grantove, nešto kroz budžet
Osim činjenice da moramo ispunjavati uslove da bi dobili novac, vrijedi pojasniti i kako taj novac ulazi u BiH.
Naime, kao što su sredstva podijeljena na četiri sektora, tako su podijeljena i na tri načina isplate. Nešto manje od polovine ukupnih sredstava u BiH ulazi direktno kroz budžet, a riječ je o iznosu od 454,3 miliona eura.
Ostatak novca, odnosno 521 milion eura, podijeljen je na grantove i kredite koji bi se isplaćivali kroz Fond investicija za Zapadni Balkan.
Ovdje je vrlo važno napomenuti da novac koji BiH dobija kroz ovaj fond ne dolazi samo tako na ispunjene uslove iz Reformske agende. Kako bi vlasti u BiH dobile ovaj novac, moraju prvenstveno u Brisel poslati listu projekata, koju sastavlja i odobrava Vijeće ministara na prijedlog nižih nivoa vlasti u našoj zemlji.
Kako bi proces pojednostavili, recimo da općina u BiH pošalje Vijeću ministara projekt renovacije fiskulturne sale u lokalnoj školi. Vijeće ministara tada razmatra projekt i ako ga odobri, šalje ga u sklopu šire liste u Brisel, koji ima finalnu riječ.
Ako institucija EU povezana uz Fond investicija za Zapadni Balkan odobri ovaj projekat i vlasti BiH urade dovoljno reformi da se novac osigura, ova općina će dobiti sredstva za renovaciju fiskulturne sale.
Naravno, ovo je mikro-primjer kojeg bi trebale da prate sve lokalne zajednice u BiH, kojom mogu doći do, u idealnom scenariju, do više od 500 miliona eura kroz grantove i kredite.
Lista projekata je već poslana u sklopu ranijeg prijedloga Reformske agende, koji ipak na kraju nije usvojen.
Prema informacijama do kojih je došao Klix.ba, rok za prijave je završen te će se s ove liste birati projekti koji će dalje ići na verifikaciju u Brisel.
U slučaju da budu odobreni i da BiH otključa sredstva za ovu namjenu, moći će se ići u implementaciju, odnosno finansiranje, ovih projekata.
