Preispitivanje ustavnosti je naredni korak nakon što je Vijeće naroda Ustavnog suda RS u istom danu zaključilo da odluka o referendumu ne krši vitalne interese bošnjačkog naroda. Ova odluka je objavljena isti dan u Službenom glasniku RS.
Klub Bošnjaka je pokrenuo pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa, nakon što je Skupština RS donijela krajem augusta odluku o raspisivanju referenduma o oduzimanju mandata Miloradu Dodiku.
Mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa daje mogućnost klubovima Bošnjaka, Hrvata i Srba da određene skupštinske odluke proglase “štetnim” za narod kojeg predstavljaju, te da spriječe njihovo usvajanje. Dževad Mahmutović, delegat u Klubu Bošnjaka u Vijeću naroda RS, za Radio Slobodna Evropa kaže da se radi o neustavnom referendumu.
“Tu se radi o preispitivanju odluka i Suda BiH i visokog predstavnika, i Ustavnog suda BiH. Nemoguće je provoditi referendume, kao najveći oblik demokratije o pitanjima koja su riješena već. Očekujem da će inicijativa odmah ići i prema Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine”, rekao je Mahmutović za RSE.
Odluka o referendumu u Republici Srpskoj o presudi protiv Milorada Dodika i oduzimanju njegovog mandata, prema pravnoj proceduri, stupa na snagu nakon objavljivanja u Službenom glasniku RS.
Time se otvara mogućnost za preispitivanje ustavnosti te odluke pred entitetskim Ustavnim sudom i Ustavnim sudom BiH. Ustavnom sudu BiH apelacije u vezi referenduma može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedavajući Savjeta ministara, te predsjedavajući, ili njegov zamjenik, bilo kojeg od dva doma Parlamentarne skupštine BiH.
Ocjenu ustavnosti mogu zatražiti i jedna četvrtina članova/delegata Predstavničkog doma ili Doma naroda BiH. Pokretač inicijative može da bude i četvrtina članova bilo kojeg zakonodavnog organa dva entiteta u Bosni i Hercegovini.
Radovan Kovačević, portparol Saveza nezavisnih socijaldemokrata, objavio je 3. oktobra na X platformi kako će u novembru biti održana dva referenduma.
“Na jednom ćemo poručiti da ne prihvatamo da nam neizabrani stranci nameću volju, a na drugom ćemo jasno pokazati šta je volja naroda Republike Srpske”, napisao je Kovačević na Iksu.
Ovakav stav ne čudi, s obzirom na to da je Milorad Dodik, 29. septembra poslao istu poruku. Nakon sjednice Glavnog odbora Saveza nezavisnih socijaldemokrata, na kojem je donesena odluka o učešću na izborima, Dodik je najavio da će predložiti da se referendum održi isti dan kada i prijevremeni izbori. Odluka o referendumu nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine koji ne predviđa mogućnost da entiteti samostalno raspisuju referendume o odlukama državnih institucija.
Niži nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini zakonski mogu raspisati referendum samo o pitanjima iz svojih nadležnosti, ali ne i državnih. Za svaki referendum potrebna je odluka entitetskog parlamenta, koju može osporiti Ustavni sud BiH na zahtjev nekoliko ovlaštenih predlagača. Narodna skupština RS je 22. avgusta usvojila odluku o referendumu na kojem bi se građani izjašnjavali o presudi protiv Milorada Dodika i odluci CIK-a kojom mu je oduzet mandat predsjednika RS – iako je ta odluka neustavna.
Referendum će biti održan, kako je usvojeno, 25. oktobra ove godine. Odluka o referendumu nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine koji ne predviđa mogućnost da entiteti samostalno raspisuju referendume o odlukama državnih institucija. Referendumsko pitanje glasi: “Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika RS, kao i odluku CIK-a o oduzimanju mandata predsjedniku RS Miloradu Dodiku?”
Odluku o referendumu pratilo je i usvajanje izmjena Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi po hitnom postupku, koje bi Skupštini RS trebale omogućiti formiranje posebnih komisija za referendume. Sud BiH je početkom avgusta izrekao pravosnažnu presudu kojom je Milorad Dodik osuđen na kaznu jednogodišnjeg zatvora, uz šestogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija. Kazna zatvora je otkupljena novčanom uplatom, dok je CIK BiH, postupajući po presudi, oduzeo Dodiku mandat predsjednika RS.
Dodik od 18. avgusta zvanično nije predsjednik RS, a CIK BiH je obavezan da u roku od 90 dana raspiše prijevremene izbore za predsjednika entiteta. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je Odluku o raspisivanju referenduma u Republici Srpskoj 2016. godine proglasio neustavnom zbog višestrukih kršenja Ustava BiH. Referendum se odnosio na primjenu zakona i nadležnosti državnih organa, što je u isključivoj nadležnosti države, a ne entiteta.
Time je entitet prekoračio svoje ustavne ovlasti, zanemarujući pravni okvir koji uređuje teritorijalni integritet i nadležnosti Bosne i Hercegovine. Ustavni sud BiH se pozvao tada i na odredbe Ustava Bosne i Hercegovine, koji definiše da je to, najviše pravno tijelo u zemlji, jedino nadležno da odlučuje o bilo kojem ustavnom sporu između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između institucija Bosne i Hercegovine. To znači da nijedan entitet nema pravo samostalno osporavati ili ignorisati državne zakone ili ranije odluke Ustavnog suda.
Zbog toga je sve što je proizašlo iz Odluke o referendumu, uključujući održavanje i rezultate samog referenduma 25. septembra 2016. godine, proglašeno nevažećim.
