Arheolozi iz Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru pronašli su ga prije četiri godine, istražujući rimsku luku Barbir u Sukošanu. Upravo su završili s posljednjom fazom istraživanja, piše HRT.
“Naišli smo na jedan nalaz drva sa željeznim ekserom koji nas je podsjetio da bi na tom mjestu mogao biti neki zanimljiviji nalaz. Sljedeće godine smo krenuli s istraživanjem šireg područja i otkrili da se radi o rimskoj olupini broda. Četiri i pol godine smo istraživali, a ovo je zadnja godina pa smo otkrili baš cijeli brod”, rekao je Mladen Pešić, direktor Centra za podvodnu arheologiju u Zadru.
Dokazi o trgovini i životu na obali
Na brodu su pronađene stotine košpica od maslina, a u luci i košpice grožđa, bresakvi te ljuske oraha. Pretpostavlja se da je služio za prijevoz poljoprivrednih proizvoda, vjerovatno iz obližnjeg privrednog objekta.
“Radi se o vrlo preciznoj i stabilnoj gradnji brodova koji su mogli nositi teške terete, ploviti na srednje do veće distance i bili su neophodni za život ljudi na našoj obali i otocima prije dvije hiljade godina”, pojasnio je Anton Divić, vlasnik firme za istraživanje u podvodnoj arheologiji.
Prema dosadašnjim saznanjima, brod je potonuo slučajno, vjerovatno uslijed nevremena.
Strani stručnjaci proučavaju konstrukciju
Olupina je privukla i strane arheologe. Doktorantica Kato Nees s Aix-Marseille Université istaknula je da je brod iznimno očuvan, s konstrukcijom dugom 12 metara i mnogim sačuvanim dijelovima na južnoj strani.
Arheologinja Alba Ferreira Dominguez analizirala je više stotina uzoraka drva s broda.
“Na različitim dijelovima imamo tri različite vrste drveta. Svaka vrsta ima svoju svrhu. Analizom želim shvatiti zašto su brodograditelji koristili određeno drvo za određeni dio broda”, objasnila je.
Digitalna rekonstrukcija i očuvanje
Divić najavljuje izradu makete broda u omjeru 1:10, koja će biti izložena u zadarskom Centru za podvodnu arheologiju. Uz to, ekipa svakodnevno izrađuje fotogrametrijske modele s više stotina preklapajućih fotografija, što omogućuje digitalnu dokumentaciju nalazišta.
Uklanjanje broda sa dna bilo bi preskupo, pa se olupina nakon istraživanja pokriva geotekstilom i ponovo zatrpava pijeskom, koji je već dvije hiljade godina čuva od propadanja.
