Izgradnja aerodroma u Bihaću, jednog od najvećih infrastrukturnih projekata u Unsko-sanskom kantonu, ulazi u novu fazu. Prema informacijama, do danas je u projekat uloženo oko 47 miliona KM javnih sredstava, od čega je 35 miliona osigurano do kraja prošle godine, a dodatnih 12 miliona KM za tekuću godinu.
Master plan i regulacija kompleksa
Javno preduzeće Aerodrom Bihać raspisalo je tender za izradu master plana i plana detaljne regulacije aerodromskog kompleksa. Vrijednost ugovora procijenjena je na oko 341.880 KM bez PDV-a, odnosno približno 400.000 KM sa uračunatim porezom. Rok za prijem ponuda ističe 17. oktobra 2025. godine, kada je planirano i otvaranje ponuda.
Ovaj dokument smatra se ključnim za definisanje daljeg razvoja aerodroma i usklađivanje svih faza izgradnje sa domaćim i međunarodnim standardima.
Dosadašnji radovi
U dosadašnjoj fazi sredstva su utrošena na eksproprijaciju zemljišta, izgradnju testne dionice piste, prateću infrastrukturu poput ograde i pristupnih puteva, te na izradu ključnih dokumenata poput studije izvodljivosti i elaborata o eksproprijaciji.
Ukupna vrijednost projekta procijenjena je na oko 170 miliona KM, a glavni i zasad jedini investitor je Vlada Federacije BiH.
Planovi za gradnju
Prema procjenama, gradnja samog aerodroma mogla bi početi 2026. godine i trajala bi minimalno tri godine, pod uslovom da se u međuvremenu osigura stabilan model finansiranja.
Direktor JP Aerodrom Bihać, Anel Hadžić, naglašava da projekat napreduje u skladu s najvišim stručnim i aeronautičkim standardima. Prema idejnom projektu, u prvoj fazi planirana je pista dužine 1.800 metara (kategorija 4C), koja omogućava slijetanje mlaznih aviona, a u drugoj fazi predviđeno je produženje piste na 2.100 metara.
Ključni izazovi i značaj projekta
Najveći izazov ostaje obezbjeđenje preostalih finansijskih sredstava. Pored ulaganja Vlade FBiH, očekuje se uključivanje međunarodnih partnera i evropskih fondova.
Aerodrom Bihać prepoznat je kao projekat od strateškog značaja ne samo za Unsko-sanski kanton nego i za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Njegova realizacija omogućila bi razvoj turizma, povećanje privrednih aktivnosti i bolju povezanost Bihaća s evropskim destinacijama poput Istanbula, Kopenhagena i Madrida.
