Brašno od heljde danas vrijedi pet puta više od pšeničnog, a nutricionisti je nazivaju „lijekom u zrnu“ jer pomaže kod bolesti krvotoka, reume, dijabetesa i želučanih tegoba. Pored toga, stabljika se koristi za spravljanje čajeva, pa je ova kultura višestruko korisna, javlja Večernji list.
Na području Bosanskog Petrovca proizvodnja heljde ima stoljetnu tradiciju, ali je danas zasijano tek oko 15 hektara – znatno manje nego prije rata kada je ovaj kraj davao petinu ukupne bh. proizvodnje. Ohrabruje to što je heljda napokon uvrštena u federalni sistem poticaja – 500 KM po hektaru za fizička lica, 600 KM za registrirane obrte.
Zdravko Radošević iz Općine Bosanski Petrovac kaže da će se proizvodnja širiti: „Naše površine su male, ali poticaji su podstrek. Heljda može uspijevati i na slabijem zemljištu, a u našem kraju česte rose daju joj vlagu i u vrijeme suše.“
Posebno ohrabruje povratak mladih na selo. Među njima je i David Radošević, koji se nakon studija u Banjoj Luci vratio u rodno Vrtoče: „Počeo sam prije četiri godine s par duluma, a danas imam četiri hektara. Ove godine očekujem prinos od oko 1,5 tona po hektaru. Dio prodajem otkupljivačima, dio na kućnom pragu.“
I dok BiH uvozi hranu koju može sama proizvoditi, primjer heljde pokazuje da se uz rad i podršku može graditi budućnost. Mladi ljudi poput Davida pokazuju da selo nije samo uspomena – nego prilika za život i posao u vlastitoj zemlji.
