Aktuelne vremenske prilike pogoduju usjevima u selima Semberije i Majevice, posebno kada se govori o pšenici kao strateškoj žitarici. Tamošnji ratari očekuju dobre prinose sa značajnim kvalitetom, ali ih jedino zabrinjava otkupna cijena.
Semberska sela predstavljaju najveću žitnicu u Bosni i Hercegovini, a usjevi na poljoprivrednim zemljištima su u solidnom stanju. Od svih njih najviše se ističe pšenica, koja ujedno predstavlja i najveću stratešku žitaricu.
“Pšenica je završila fazu cvjetanja, a sada je u toku nalijevanje u zrno. Na svu sreću, ove godine nismo zabilježili prisustvo štetočina, nedavno smo radili tretman i faktički se nalazimo na kraju posla. Sada čekamo žetvu, nadamo se dobrim i kvalitetnim prinosima, u želji da će nadolazeće vremenske prilike biti pogodne”, kazao je za Klix.ba Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije i Majevice.
Semberske ratare najviše zabrinjava otkupna cijena pšenice, a koja još uvijek nije formirana.
“Iako smo imali određene oscilacije sa temperaturama, možemo reći da smo veoma zadovoljni jer godina zasad ide svojim tokom. Naša su očekivanja da će ona biti znatno bolja u odnosu na prošlu, koja je bila jedna od najlošijih”, dodaje Bakajlić.
Kada je riječ o kukuruzu, pod njime će se naći između 20 i 30 hiljada hektara obradive površine. Do danas je zasijano okvirno 80 posto, dok će se ostatak naći na brdovitim površinama u narednom periodu.
“Posao nismo u cijelosti uspjeli završiti zbog nedostatka vlage, ali sada su se vremenske prilike promijenile i sve ćemo odraditi u kratkom vremenskom periodu. Određenih problema smo imali sa kukuruzom, odnosno zasadima koji su ranije zasijani jer su pretrpjeli šok zbog vremenskih prilika. Na svu sreću sve se uspjelo oporaviti i sad nam slijedii tretiranje protiv korova”, navodi Bakajlić.
Poljoprivrednici u području Semberije i Majevice trenutno se suočavaju s problemom neredovne isplate podsticaja.
“U Republici Srpskoj nam za podsticaje duguju skoro 80 miliona KM iz prošle godine. Najveća dugovanja se odnose na kapitalne investicije. Tokom iduće sedmice ćemo najvjerovatinije organizirati sastanak kako bismo vidjeli šta se događa. Ljude treba stimulisati i zadržati ih u proizvodnji”, ističe Bakajlić.
Kao i u ostalim dijelovima BiH, u Semberiji sve veći broj poljoprivrednika odustaje od proizvodnje. U 2015. godini je bilo registrovano 12.500 poljoprivrednih proizvođača, a danas ih je ostalo svega tri hiljade.
