Krajina čuva sve, od srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, do zgrade zasjedanja AVNOJ-a i izgorenog krova Starog grada Kladuše
Poslije sezone godišnjih odmora očekuje se da će biti pokrenuti projekti koje finansira Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK-a i to izrade fasade na nacionalnom spomeniku – zgradi zasjedanja AVNOJ-a, zvanoj Kloster u Bihaću i za hitnu sanaciju krovišta na Starom gradu Velike Kladuše. Kantonalni zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa USK-a priprema i realizaciju trećeg ovogodišnjeg projekta – zaštitu i uređenje Jevrejskog groblja u Bihaću, koje je proglašeno je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
Tragovi ornamentike
No, jedno otkriće zahtijeva hitnu procjenu Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturnog naslijeđa, piše Oslobodjenje.
Naime, na rubnom dijelu Bihaća, u naselju Vinica, prilikom nekontrolisanog spaljivanja zaraslog zemljišta, otkriven je kompleks mezarja za koji se vjeruje da potiče iz 17. stoljeća. Iako je otkriven slučajno, usljed neodgovornog spaljivanja, stručnjaci i aktivisti upozoravaju da se radi o izuzetno značajnom lokalitetu koji je dosad bio potpuno izvan institucionalnog nadzora.
Prema riječima Amira Veladžića iz Građanske inicijative Amanet krajiških nišana, ovaj lokalitet do sada nije bio zabilježen ni u arhivama Islamske zajednice, ni u evidencijama Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa FBiH, niti u prostorno-planskim dokumentima Grada i Kantona.
– Otkriće je rezultat slučajnih okolnosti, ali cijena toga su trajno oštećeni nadgrobni spomenici. Na terenu su pronađeni nišani karakteristični za krajišku sepulkralnu arhitekturu ranog osmanskog perioda – stubaste forme s turbanima, pravilna orijentacija prema Kibli, tragovi ornamentike, čak i ostaci ženskog turbeta, što govori o posebnom značenju ovog mjesta u tadašnjem vjerskom i društvenom životu, navodi Veladžić.
Imamo projekte koje upućujemo svim nivoima vlasti, ali oni najčešće budu odbijeni, kažu nam u Zavodu
Na lokalitetu su pronađena dva nišana s jasno urezanim hidžretskim godinama – 1057. i 1163, što odgovara 1648. i 1750. godini. To znači da su pojedini spomenici stari gotovo 400 godina, čime predstavljaju neprocjenjiv dio historijskog naslijeđa regije.
– Mezarja su najstariji arhivi na otvorenom. Njihovo zanemarivanje znači gubitak podataka koje ne mogu nadomjestiti ni pisani ni usmeni izvori. Ako ovakvi lokaliteti nestaju bez traga, postavlja se pitanje hoće li naši vlastiti tragovi postojati u budućnosti, upozorava Veladžić.
Građanska inicijativa poziva nadležne institucije – od gradskih i kantonalnih vlasti, Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa, do Islamske zajednice u BiH – da ovaj slučaj prepoznaju kao hitan poziv na djelovanje. Potrebno je, kako kaže, hitno mapirati i evidentirati sve napuštene i neobilježene mezare u Krajini, uz stručnu procjenu i kategorizaciju lokaliteta poput ovog u Vinici, ali i obnovu njegovog vjerskog dostojanstva u saradnji s lokalnim džematima.
Prekidamo odmor
– Već ove sedmice prekidam godišnji odmor i dolazim da izvršimo uviđaj. Ne možemo vam davati nikakve ocjene dok ne obiđemo teren i vidimo o čemu se radi, kaže nam Midhada Midžić-Huremagić, direktorica Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturnog naslijeđa. Ova institucija je nedavno dobila upravni odbor, zbog čega su kasnile i javne nabavke.
Direktorica potvrđuje da su stečeni pravni uslovi za objavu javnih poziva obnove Jevrejskog groblja, Klastera i Starog grada u Velikoj Kladuši.
Za sanaciju krovišta Starog grada koji je izgorio u požaru 2023. izdvojeno je oko 130.000 maraka, a Općina Velika Kladuša sufinansira projekat sa 50.000 KM. Kada je u pitanju nacionalni spomenik BiH, zgrada Prvog zasjedanja AVNOJ-a, za njenu sanaciju je obezbijeđeno 30.000 maraka.