Davanje napojnice se u Švicarskoj smatra dobrim ponašanjem. Prema istraživanju Univerziteta primijenjenih nauka u Cirihu i Bank Clera, šest od 10 gostiju ugostiteljskih objekata obično ili uvijek daje napojnice.
Iznenađujuće je to da 69 posto gostiju daje napojnice u gotovini, uprkos digitalizaciji plaćanja. Neki to čine jer im je praktičnije dok drugi cijene lični gest davanja napojnice u gotovini. Ono što je svim gostima važno jeste da napojnice u konačnici pripadnu radnicima, a ne vlasnicima ugostiteljskih objekata.
Međutim, ne manjka ni onih koji napojnice daju transakcijom s platne kartice ili digitalnog novčanika. Ovo je prvenstveno slučaj među mladima koji su skloniji digitalnom plaćanju, što su primijetili švicarski političari.
Naime, nadležni upravo u napojnicama datim platnim karticama ili digitalnim novčanicima vidi potencijalni izvor prihoda za penzioni fond jer će nedostajati milijarde franaka prilikom njegove reforme 2030. Zapravo, napojnice bi se smatrale dijelom plate te bi se zbog toga morale prijaviti.
Već je zakonski određeno da napojnica podliježe doprinosima ako čini “značajan” dio plate. No, zakonski nije definisano šta tačno znači “značajan” dio plate.
Vlasnici ugostiteljskih objekata uvjeravaju u to da nemaju kontrolu nad napojnicama u gotovini, što znači da završe u radničkim džepovima kao neprijavljen novac. S druge strane, to nije slučaj s napojnicama datim platnom karticom ili digitalnim novčanikom.
U Švicarskoj se godišnje daju napojnice u ukupnom iznosu do milijardu franaka (dvije milijarde KM). Kada bi se one tretirale kao dijelom plate, u penzionom fondu bi bilo dodatnih 50 miliona franaka (100 miliona KM). Većina ugostitelja se protivi ovoj mogućnosti jer smatraju da bi to bilo novo administrativno opterećenje i da bi značilo manje prihode za radnike. Neki od njih već prijavljuju napojnice kao plate, piše list Neue Zürcher Zeitung.