Naime, vitiligo je stanje koje uzrokuje depigmentaciju kože zbog gubitka melanocita – stanica koje proizvode pigment melanina. Iako tačan uzrok vitiliga nije poznat, smatra se da na njegov razvoj utiču autoimuni procesi, genetska predispozicija, stres, hormonske promjene, kao i drugi faktori poput izloženosti hemikalijama ili mehaničkim povredama kože.
Najčešći oblik vitiliga je nesegmentni, koji se karakteriše pojavom bijelih mrlja na koži u simetričnim obrascima. Najčešće su zahvaćeni dijelovi tijela poput lica, ruku, zglobova, te područja oko tjelesnih otvora poput usta, očiju i pupka. Simptomi se često javljaju prije 30. godine života, mada bolest može nastati u bilo kojoj dobi i javlja se podjednako kod oba spola.
Vitiligo ne ugrožava fizičko zdravlje, ali ima značajan utjecaj na psihološko stanje oboljelih. Osobe s ovim stanjem često se suočavaju sa osjećajem stigmatizacije, nelagodom, anksioznošću i depresijom, posebno kod ljudi tamnije puti gdje je kontrast između depigmentirane i zdrave kože izraženiji. Psihosocijalni problemi povezani s vitiligom često su jednako teški kao i fizički simptomi bolesti.
Iako još uvijek ne postoji univerzalno efikasno liječenje za vitiligo, zabilježen je veliki napredak u metodama koje pomažu zaustaviti širenje bolesti i podstaknuti povratak pigmentacije. Primjenjuju se različite terapije, uključujući lokalne preparate, kortikosteroide, inhibitore kalcineurina, fototerapiju, oralne steroide i kreme.
Zbog svega navedenog, važno je da svi koji primijete prve simptome vitiliga što prije potraže stručnu pomoć dermatologa. Rana dijagnoza i intervencija značajno povećavaju šanse za zaustavljanje napredovanja bolesti i poboljšanje izgleda kože.