Hoće li građani BiH, posebno Federacije BiH, platiti uvođenje CO2 takse od Evropske komisije umjesto da to plati Elektroprivreda, pitanje je na koje je lako odgovoriti, s obzirom na to da
Elektroprivreda BiH nema novca, a da premijer Federacije BiH Nermin Nikšić već to najavljuje.
Građani će to platiti, samo je pitanje koliko.
Nikšić se oglasio povodom najava o mogućem poskupljenju struje u Federaciji BiH. Reakcije su uslijedile nakon što je Elektroprivreda BiH najavila da bi moglo doći do povećanja cijena.
– Onima koji koriste umjerene količine električne energije računi bi mogli biti nešto niži, a svi mi koji koristimo klime, koji se grijemo na struju, treba i da platimo – ako hoćemo da trošimo – izjavio je Nikšić.
Prvi čovjek Federacije BiH ovom izjavom nagovijestio je ono neizbježno, a situaciju će dodatno zakoplikovati i odluka Evropske komisije.
Skupa zelena tranzicija
Stručnjaci smatraju da će uvođenje takse na CO2 od Evropske komisije, čija implementacija bi trebala krenuti od 1. januara 2026. godine, dovesti do većeg poskupljenja električne energije u BiH.
Na regionalnom simpoziju Elektroprivrede Crne Gore, koji je održan u Budvi, zvanično je predloženo Evropskoj komisiji da produži prijelazni period za primjenu CBAM-a do 1. januara 2027. godine, objavili su mediji.
Podsjećamo, CBAM je Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljika, čija bi taksa trebala početi s primjenom 1. januara 2026. godine, i predstavlja dodatni namet na uvoz cementa, željeza, čelika, aluminija, đubriva i električne energije u Evropsku uniju iz zemalja koje ne oporezuju emisije CO2.
Kada je riječ o BiH, najveći problem je izvoz električne energije, te bi dodatni nameti na izvoz učinili domaću struju preskupom za evropsko tržište – odnosno nekonkurentnom – što bi povećalo cijenu struje za domaće stanovništvo.
Stručnjaci za energiju, ali i ekonomisti, upozoravaju da uvođenje ove takse predstavlja dodatne troškove i probleme za privredu u BiH, ali i dodatne troškove za građane, jer će, neminovno, doći do poskupljenja struje.
Stručnjak za energetiku iz Sarajeva Almir Bečarević smatra da Bosna i Hercegovina nije spremna za uvođenje ove takse.
Ističe da će, ukoliko dođe do naplate takse, najviše biti oštećeni građani, jer prema planu Elektroprivrede BiH – to trebaju platiti građani.
– Elektroprivreda jedini izlaz vidi u povećanju cijene energije, a s druge strane niko se ne pita zašto smo od zemlje izvoznice postali zemlja uvoznica električne energije. Tako da je situacija šizofrena, jer je jedini izlaz za Elektroprivredu BiH – građani – naglašava Bečarević.
Kazna za potrošače
Tvrdi da će to dramatično utjecati na kućne budžete ukoliko to dozvoli FERK.
– Nadam se da oni neće dopustiti da se nerad Elektroprivrede prelama preko kućnih budžeta građana – nada se Bečarević.
Na konstataciju da je neminovno povećanje cijena električne energije za građane, te da je i sam Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH, rekao da će se to desiti i da se ne možemo “grijati i hladiti”, a da ne plaćamo, Bečarević ističe da nije stvar u “grijanju i hlađenju”.
– Na kraju krajeva, trebalo bi otići u zgradu Vlade FBiH pa vidjeti imaju li oni klima-uređaje. Jednostavno, nemoguće je funkcionisati ako vam je prevruće ili ako vam je zimi hladno. Drugo,
Elektroprivreda BiH je proklamovala upotrebu toplotnih pumpi radi ekologije, a sada ćete kažnjavati ljude koji su prešli sa uglja i drva i oni će plaćati skuplje.
Poruka je, znači: ne grijte se na električnu energiju, a o hlađenju nemojte ni pomišljati. To je apsurd BiH. Svuda gdje prodajete više, dobijate nižu cijenu, a kod Elektroprivrede to ne važi – ako trošite više, bit ćete kažnjeni – zaključuje Bečarević.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, za Faktor kaže da bi eventualno odgađanje na nivou Evropske unije – što nije isključeno, s obzirom na to da je EU već ublažio ili usporio neke od ranije najavljenih mjera za smanjenje emisija CO2 i da je već duže vrijeme u teškoj ekonomskoj situaciji – svakako pogodovalo domaćim privrednicima.
– Međutim, odgađanje samo za BiH, ili na području BiH, mislim da nema nikakve perspektive, jer nam EU sigurno neće činiti ustupke. Ove takse bi mnogim firmama predstavljale značajan dodatni trošak – bilo da ih direktno plaćaju, bilo da prelaze na skuplje izvore energije i tehnologije koje će im smanjiti potrebu za usklađivanjem s EU standardima.
Najgora opcija
Ipak, to neće važiti za sve. Postoje i firme u BiH koje već sada imaju vlastitu energiju iz održivih izvora i savremene tehnologije koje minimiziraju emisije CO2 i ovaj novi režim bi im čak i pogodovao jer bi njihova konkurentnost u novim uvjetima bila poboljšana – ističe Gavran.
Kaže da bi dugoročno najgora opcija za BiH bilo odgađanje primjene bez iskorištavanja tog vremena za ulaganja i pripremu za novi sistem.
– A to je ono što se obično dešava u BiH – stalno se traži odgađanje, a ništa se ne radi u međuvremenu. Onda se, pred istek roka, traži novo odgađanje. Naši konkurenti se u međuvremenu prilagođavaju i, kada god se sistem primijeni, mi postajemo nekonkurentni i skupi, troškovi nam rastu, a izvoz postaje teži. Postoji i alternativa – traženje izvoznih tržišta bez ovakvih zahtjeva – ali ni to nije jednostavno, jer već decenijama ovisimo o tržištu EU-a – zaključuje Gavran.