Na današnji dan 1993. godine, poginuli su Admira Ismić i Boško Bato Brkić, sarajevski Romeo i Julija. Beskrajno su se voljeli, spremali vjenčanje, a nakon godinu života pod opsadom, tokom agresije na RBiH 8 1992. – 1995.), odlučili su napustiti Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu. Jedini izlaz iz tada opkoljenog Sarajeva bio je preko Vrbanja mosta. Tog kobnog 18. maja 1993. Dvoje zaljubljenih krenuli su u slobodu, došavši oko 17 sati do mosta Vrbanja.
Snajperski metak je pogodio Boška i on je pao. Metak je bio smrtonosan. Drugi metak pogodio je Admiru. Smrtno ranjena, uspjela je dopuzati do Boška i zagrliti ga. Koji minut kasnije je izdahnula.
Njihova tijela su sedam dana ležala nasred mosta, izvukli su ih pripadnici radnog voda VRS-a. UNPROFOR je odbio izvlačenje tijela dok se ne proglasi primirje.
Nekoliko dana kasnije Admira Ismić i Boško Brkić su prvo sahranjeni na groblju u Lukavici. Poslije su njihova tijela prebačena u Sarajevo i sahranjena na groblju Lav. Istraga o ubistvu Admire i Boška nikada nije provedena.
Rođen pjesnik Omer Hajam, autor „Rubaija“
1048. – U Nišapuru na sjeveroistoku Irana, rođen je Omer Hajam (Hajjam), perzijski naučnik, filozof, pjesnik i astronom. Djetinjstvo je proveo u gradu Balhi, studirajući kod šeika Muhameda Mansurija, najpoznatijeg učenjaka toga doba u Perziji. Bio je veoma obrazovan za vrijeme u kojem je živio, te je stekao izvrsno znanje iz medicine, filozofije, matematike, geometrije i astronomije. Osim toga, bio je i prirodno talentiran, a engleski orijentalist Tomas Hajd (Thomas Hyde) nazvao ga je „Kraljem mudraca“ i čudom svoga vremena. Za života je bio poznat kao vrstan matematičar, zaslužan za pronalaženje metoda za rješavanje kubnih jednadžbi presjecima parabole s kružnicom, te astronom, no danas je najpoznatiji kao pjesnik rubaija, kratkih, jezgrovitih pjesama sastavljenih uglavnom od četiri stiha u kome se rimuju prvi, drugi i četvrti stih, a treći, u pravilu, ostaje bez rime. Zbirka pjesama „Rubaije“ je Hajamovo najpoznatije djelo. Rubaije su njegovali pjesnici i prije i poslije njega, ali kvalitet i ljepotu Hajamovih rubaija niko nikad nije nadmašio. Omer Hajam preminuo je u 84. godini života, 4. decembra 1131. godine.
1711. – Rođen srbijanski matematičar, fizičar, astronom, filozof, pjesnik i univerzitetski profesor Josip Ruđer Bošković, jedan od najvećih umova nauke svog vremena. Bio je osnivač i direktor Brerske astronomske opservatorije kod Milana i direktor Optičkog instituta francuske mornarice. Djela: “Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura existentium”, “Opera partientia ad opticam et astronomiam”, “Elementorum universae matheseos”, “O morskoj plimi”, “O zakonu sila u prirodi”, “O svjetlu”, “Teorija konusnih presjeka”, “Elementi matematike”.
1799. – Umro francuski pisac Pjer Ogisten Karon de Bomarše (Pierre-Augustin Caron de Beaumarchais), vjesnik Francuske revolucije. Smjelo je kritizirao podmitljivost sudija, pokvarenost društva i korupciju. Djela: komedije “Seviljski berberin”, “Figarova ženidba” – koje su inspirirale Đoakina Rosinija (Gioachino Rossini) i Volfganga Amadeusa Mocarta (Wolfgang Amadeus Mozart) da komponuju istoimene opere, te autobiografsko djelo “Memoari”.
1836. – Rođen austrijski šahovski velemajstor Vilhelm Štajnic (Wilhelm Steinitz), prvi zvanični svjetski šampion. Titulu svjetskog šahovskog prvaka osvojio je 1886. pobjedom u meču nad Johanesom Cukertortom (Johannes Zukertort). Zvanje prvaka svijeta odbranio je 1889. i 1892. u mečevima s Mihailom Čigorinom, a izgubio ga je 1894. porazom u meču s Emanuelom Laskerom. Objavio je 1889. “Udžbenik modernog šaha”, koji se smatra osnovom moderne šahovske strategije.
1872. – Engleski filozof, matematičar i pisac Bertrand Rasel (Russell), rodonačelnik analitičke filozofije, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1950., rođen je na današnji dan. Djela: “Principi matematike”, “Historija zapadne filozofije”, “Logički atomizam”, “Analiza materije”, “Skeptički eseji”, “Ljudsko znanje”, “Putevi ka slobodi”, “Praksa i teorija boljševizma”, “Sloboda i organizacija”, “Osvajanje sreće”, “Ljudsko društvo u etici i politici”.
1883. – Rođen njemački arhitekt Valter Gropijus (Walter Gropius), koji je 1919. u Vajmaru osnovao arhitektonsku školu “Bauhaus”, koja je odlučujuće utjecala na arhitekturu 20. vijeka širom svijeta. Emigrirao je 1937. u SAD i u Čikagu je osnovao školu “Novi Bauhaus”, zasnovanu na istim principima, a 1938. je postao profesor Harvardskog univerziteta. Projektovao je više zgrada u SAD i napisao teorijsko djelo “Sinteza u arhitekturi”.
1897. – Američki filmski režiser italijanskog porijekla Frenk Kapra (Frank Capra), koji je tri puta dobio nagradu Oskar, rođen je na današnji dan. Napisao je memoare “Ime iznad naslova”. Filmovi: “Donovanova afera”, “Mlada generacija”, “Zabranjeno”, “Američka ludost”, “Gorak čaj generala Jena”, “Dogodilo se jedne noći” (Oskar), “Gospodin Dids ide u grad” (Oskar), “Izgubljeni horizonti”, “Upoznajte Džona Dua”, “Arsenik i stare čipke”, “Ne možete to ponijeti sa sobom” (Oskar), “Ovo je divan život”, “Država Unije”, “Džep pun čuda”.
1911. – Umro austrijski kompozitor i dirigent Gustav Maler (Mahler), direktor Državne opere u Beču, koji je pod utjecajem Ludviga van Betovena (Ludwig van Beethoven) i Riharda Vagnera (Richard Wagner) stvarao kompozicije izrazitog dramskog naboja i snažnih emocija. Djela: deset simfonija, ciklusi solo pjesama za glas i orkestar “Pjesma o zemlji”, “Pjesme mladića-putnika”, “Dječakov čudotvorni rog”, “Pjesme o mrtvoj djeci”.
Otvorena palača Direkcije pošta u Sarajevu
1913. – Otvorena palača Direkcije pošta u Sarajevu. U periodu vladavine Austro-Ugarske, kada je izgrađena, prvobitno je bila vojna pošta. Pripada secesijskoj arhitekturi koja je nastala oko 1900. godine kroz grupe mladih arhitekata i umjetnika iz Beča, i koja se distancirala od klasičnog stila i krenula novim putevima u arhitekturi i umjetnosti. Toj je inovativnoj grupi pripadao i projektant zgrade Josip Vancaš. Početkom agresije na Republiku Bosnu Hercegovinu 1992. godine došlo je do totalne devastacije zgrade koja je u požaru izgorjela s kompletnom opremom. U toku rata se pristupilo primarnoj zaštiti zgrade od daljih oštećenja, poslije toga se pristupilo izradi projekta sanacije, restauracije i rekonstrukcije. Zgrada je obnovljena 2001. godine.
1932. – Rođen Jovan Janićijević Burduš, srbijanski pozorišni, filmski i TV glumac. Nadimak Burduš dobio je zbog odlične glume romskog muzičara Burduša u televizijskoj seriji „Muzikanti“. Njegova kćerka Ksenija također je glumica.
1934. – Nikola Simić, srbijanski glumac koji se proslavio ulogom Dimitrija Mite Pantića u filmskom serijalu “Tesna koža”, rođen je na današnji dan. Ostao je upamćen i kao dirigent Herbert fon Karajan iz filmova “Druga Žikina dinastija” i “Sulude godine”. Druge važne uloge su bile u filmovima “Davitelj protiv davitelja”, gdje je igrao inspektora koji mora da razriješi slučaj davitelja čije su žrtve žene koje ne vole karanfile. Glumio je u tv-serijama, te široku popularnost stekao ulogama u serijama “Srećni ljudi”, “Porodično blago”, “Stižu dolari”, “Ljubav, navika, panika”…
1973. – Umrla američka pacifistkinja Dženet Renkin (Jeanette Rankin), prva žena koja je postala članica Kongresa SAD. Kao ubijeđeni antimilitarista, u američkom parlamentu jedina je glasala protiv objave rata Japanu poslije bombardovanja Perl Harbura 1941.
1981. – Preminuo američki pisac jermenskog porijekla Vilijem Sarojan (William Saroyan), koji je najviše pisao o životu američkih “malih ljudi”, često jermenskih i drugih doseljenika. Rođen je u Kurdistanu 1908., djetinjstvo je proveo u sirotištu, a zatim emigrirao u SAD, gdje je stekao reputaciju najvećeg humaniste savremene američke literature. Djela: zbirke priča “Zovem se Aram”, “Pet zrelih krušaka”, “Smjeli mladić na letećem trapezu”, “Mama, ja te volim”, “Tata, ti si lud”, “Jedan dan u popodnevu svijeta”, romani “Ljudska komedija”, “Doživljaji Veslija Džeksona”, “Predmet smijeha”, drame “Vrijeme vašeg života” (Pulicerova nagrada 1939.), “Moje srce je u gori”.
2007. – Umro Pjer-Žil de Žen (Pierre-Gilles de Gennes), francuski fizičar, koji je 1991. godine dobio Nobelovu nagradu za fiziku „za otkriće primjene metoda proučavanja fenomena uređenosti u kompleksnije svrhe, posebno kod tečnih kristala i polimera”.