BIHAĆ – Manifestacija “17. maj – Dan rijeke Une” zvanično je počela 12. maja u Bihaću, a povodom ovog važnog datuma, u organizaciji Udruženja “Unski smaragdi”, realiziran je niz aktivnosti koje slave prirodnu ljepotu i ekološku vrijednost jedne od najdragocjenijih rijeka u Bosni i Hercegovini. Posebnu simboliku ove godine nosi i obilježavanje 40 godina postojanja “Unskih smaragda” – udruženja koje decenijama stoji na prvoj liniji borbe za očuvanje rijeke Une.
Ekološki festival i genetski kod
Amarildo Mulić, predsjednik “Unskih smaragda”, u razgovoru za Dnevni avaz istakao je kako je ova sedmica u Bihaću i okolini pravi “festival ekologije”, naglašavajući koliko je Una duboko ukorijenjena u identitet i svakodnevni život stanovnika Krajine.
– Una za nas nije samo rijeka, to je naš emotivni i genetski kod. Uz nju smo odrastali, ona je dio našeg identiteta, ali i ogroman potencijal za održivi razvoj. Nažalost, živimo u vremenu kada je priroda, pa tako i Una, sve češće izložena prijetnjama – kazao je Mulić.
Podsjetio je na značaj osnivača “Unskih smaragda”, pokojnog Boška Marjanovića, koji je još 1985. godine prepoznao važnost očuvanja rijeke Une i njenog sliva, ne samo zbog ljepote već i univerzalnih ekoloških vrijednosti.
Nacionalni park i održivi turizam
Razvoj Nacionalnog parka Una proteklih 15 godina dokaz je da se održivi turizam može graditi na temeljima zaštite prirode. Turizam je, kako ističe Mulić, postao vodeća privredna grana na području Bihaća i Unsko-sanskog kantona, no taj razvoj donosi i izazove.
– Suočavamo se s devastacijom obala i korita rijeke, a najveći problem predstavlja nelegalna gradnja. Pojedinci koriste institucionalnu slabost i pasivnost da grade mimo zakona, narušavajući prirodnu harmoniju Une – upozorava Mulić.
Vrijeme je za odlučne institucije
Mulić naglašava da je krajnje vrijeme da institucije počnu odgovorno raditi svoj posao. Kako kaže, borba za prirodu zahtijeva ne samo strategiju, već i konkretne mjere, pa i one koje nisu popularne, ali su neophodne.
– Poruka povodom 40 godina “Unskih smaragda” jeste da nema mjesta hidrocentralama na Uni. Ne trebamo čuvati Unu od ljudi, već ljude učiti da čuvaju Unu. Rijeke su javno dobro i institucije moraju to početi tretirati s punom ozbiljnošću – poručuje on.
Regionalni izazovi: Prijetnje s druge strane granice
Među najvećim prijetnjama Mulić izdvaja planove Republike Hrvatske da u općini Dvor, svega 500 metara od Une i granice s BiH, uspostavi skladište nuklearnog otpada.
– To je problem koji ne smije biti ad hoc tema. Državne institucije BiH moraju se svakodnevno baviti ovim pitanjem, jer se radi o egzistencijalnoj prijetnji, ne samo za Unu, već za cijeli sliv i stanovništvo uz rijeku – upozorio je Mulić.
Podsjetio je i na nedavnu borbu građana i aktivista koji su uspjeli zaustaviti gradnju u zaštićenom području izvorišta Une u Hrvatskoj, naglašavajući kako je to pokazatelj snage zajedničkog djelovanja i ekološke svijesti.
Zaključak
Manifestacija “Dan rijeke Une” nije samo povod za slavlje, već i za podsjećanje – da priroda nije neiscrpan resurs, već dragocjen poklon koji moramo štititi. Rijeka Una ostaje simbol borbe, nade i odgovornosti svih građana Bosne i Hercegovine.