Ukrajina je napadima dronovima na rafinerije u Rusiji primorala Kremlj da istovremeno brani svoj teritorij i da vodi rat protiv susjedne države. Tim napadima se postiglo ono nezamislivo, a to je da najveća naftna država na svijetu ostane bez goriva.
Prema podacima ruskih vlasti, cijene dizela su na ruskom tržištu značajno porasle. To poskupljenje je samo tokom prošle sedmice iznosilo deset posto. Osim toga, benzin je najskuplji u posljednjih pola godine, odnosno njegova cijena je viša za 20 posto u odnosu na početak godine. Razlog za to jeste što su rafinerije bile primorane da obustave proizvodnju.
Ukrajinci su u napadu dronovima 24. aprila nanijeli veliku štetu na dva skladišta goriva koji su u vlasništvu ruskog energetskog giganta Rosnjefta. Spomenuta skladišta se nalaze 500 kilometara od granice s Ukrajinom. Više od deset ruskih rafinerija su ranije ove godine napadnute jer Kijev smatra da su legitimna vojna meta.
“To je kao komarac – ne možete ga pronaći, ne možete ga ubiti i vraća se svake noći, bit ćete iscrpljeni. To je veoma dobar način da se smanji pritisak na (ukrajinskom) frontu”, ocijenio je bivši britanski vojni obavještajac i NATO planer Philip Ingram.
Posljedica toga jeste da je Moskva, kako piše vanjskopolitički magazin Politico, smanjila izvoz nafte na skoro historijski minimum. Izvezla je 712.000 tona nafte dok je sedmicu ranije izvezla 844.000 tona. To je i politički i vojni problem za Moskvu.
Osim što je od suštinskog značaja za ruski rat u Ukrajini, jeftino gorivo je ključna ponuda ruskog predsjednika Vladimira Putina njegovim sugrađanima. Zapravo, to je lijek protiv niskih plata i slabe domaće valute – rublje.
Pobjedonosna strategija?
Izgledno je da će se ovaj trend još zadržati. Analitičar ruskog Fonda za nacionalnu sigurnost Igor Juškov je u izjavi za lokalne medije kazao da je malo vjerovatno da će cijene uskoro biti niže te da će Rusija možda morati uvoziti benzin iz rezervi uskladištenih u susjednoj Bjelorusiji.
Moskva je prošle godine bila primorana da zabrani izvoz benzina i dizela usljed nestašice na domaćem tržištu. Time su zadržane niske cijene kojima su umireni vozači te, kako piše Politico, vještački podstaknut poljoprivredni sektor.
Međutim, s obzirom na to da je nafta poskupjela na međunarodnom tržištu, pojedini su jeftini ruski benzin, namijenjen domaćem tržištu, počeli prodavati u inostranstvu. To je rezultiralo rastom crnog tržišta. Moskva je u novembru prošle godine ublažila restrikcije u izvozu, ali je bila primorana da ih ponovo uspostavi prošli mjesec zbog ukrajinskih napada.
Dok je većina Zapadnih država prestala uvoziti ruski benzin i dizel, Ujedinjeni Arapski Emirati, nekolicina južnoameričkih i sjevernoafričkih država nastavile su da ih uvoze i ponovo izvoze.
Stručnjakinja za rusku ekonomiju na Međunarodnom institutu za strateške studije Marija Šagina smatra da je Ukrajina napadima na ruske rafinerije otežala sankcije koje je Zapad ranije nametnuo Rusiji.
Međutim, ukrajinski napori onemogućavanja izvoza ruske nafte uzrokovali su reakciju Sjedinjenih Američkih Država. Naime, američki ministar odbrane Lloyd Austin je upozorio da bi se time moglo poremetiti globalno tržište energije. Moskva je na ukrajinske napade odgovorila napadima na ukrajinsku mrežu električne energije, ostavivši milione Ukrajinaca u mraku.
Kijev je poručio da će učiniti sve da ugrozi sposobnost Rusije da vodi rat uprkos spomenutim upozorenjima. Bivši britanski vojni obavještajac Ingram smatra da ukrajinski napadi imaju učinak. Kako je konstatovao, to bi mogla biti strategija koja će se proučavati na akademijama za obuku oficira, piše Politico.
