Generacijski infrastrukturni projekat – izgradnja brze ceste koja će povezati Bihać, Cazin i Veliku Kladušu – sve je bliži realizaciji. Dugogodišnja ideja o modernoj saobraćajnici kroz najnaseljeniji dio Unsko-sanskog kantona sada konačno prelazi iz faze planiranja u konkretne pripreme.
U fokusu je povezivanje tri najveća grada USK s mrežom brzih cesta u Hrvatskoj i Evropi, što bi moglo biti temelj transformacije ovog dijela BiH – od ekonomske mobilnosti do regionalnog razvoja i boljeg života građana.
Konkretni koraci: Pripreme za eksproprijaciju
Prema informacijama iz Gradske uprave Bihaća, JP Autoceste FBiH ovih dana finalizira tehničku dokumentaciju i priprema zvanični zahtjev za pokretanje postupka eksproprijacije zemljišta. Gradonačelnik Elvedin Sedić potvrdio je da su prvi formalni koraci već napravljeni.
“Radi se o kompleksnom projektu koji će trajati godinama, ali smo na pravom putu. Bihać će biti konstruktivan partner u svim fazama”, izjavio je Sedić.
U prvoj fazi obuhvaćena je katastarska općina Kralje u Bihaću, a svi građani čije se parcele nalaze na trasi pozvani su da se jave zbog potpisivanja sporazuma s Autocestama FBiH.
Šta donosi projekat?
-
Brza cesta Bihać – Cazin – Velika Kladuša planira se kao ključna os evropskog povezivanja USK-a.
-
Omogućit će bolju privrednu povezanost, smanjiti vrijeme putovanja i olakšati svakodnevni život stanovnika.
-
Dugoročni cilj je spajanje Krajine u funkcionalnu urbanu cjelinu, kao što je to više puta najavljivano – naročito u mandatu bivšeg premijera Mustafe Ružnića.
Faze i finansiranje
Prema riječima Mirnese Agić iz JP Autoceste FBiH, prva faza eksproprijacije odnosi se na dionicu Bihać – Cazin. Za tu fazu već je osigurano gotovo 20 miliona KM.
Na području Velike Kladuše, u blizini graničnog prelaza Maljevac, planiran je kružni tok koji će se povezivati s lokalnom infrastrukturom i velikokladuškom obilaznicom. Na trasi Cazin – Velika Kladuša predviđene su četiri petlje koje će omogućiti spajanje lokalnih cesta na brzu cestu.
Kada počinju radovi?
Ako projektno-tehnička dokumentacija bude završena, a eksproprijacija sprovedena na vrijeme, izgradnja bi mogla započeti na proljeće 2026. godine. Do tada se očekuje i okončanje idejnih projekata za cijelu trasu, kao i nastavak komunikacije sa svim lokalnim zajednicama.
Politički konsenzus i podrška
Gradonačelnik Sedić ističe da postoji širok politički konsenzus oko važnosti ovog projekta:
“Kada je Krajina jedinstvena, imamo i podršku iz Sarajeva. Ovo je strateški projekat za sve nas.”
Podršku projektu dala je i Vlada Federacije BiH, koja je osigurala sredstva za početnu fazu, a projekat aktivno podržava i ministar Almir Imširović, ističući da je riječ o “ključnoj investiciji za narednu deceniju”.
Brza cesta kroz Krajinu više nije samo ideja – to je infrastrukturni pravac koji će osnažiti regiju, zadržati mlade, otvoriti privredu i povezati Unsko-sanski kanton s Evropom.
Prva lopata je još daleko, ali temelji su – napokon – ozbiljno postavljeni.